hrvatski

RASPRAVE O NOVOM MODELU REVIZIJE U HRVATSKOM PROCESNOM PRAVU

Posljednje godine obilježile su sve izraženije i oštrije rasprave vezane za ulogu sudstva općenito, rasprave o izazovima u vršenju sudske vlasti kao i neslaganja oko odgovarajuće uloge Vrhovnog suda. Stoga i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, upućen u javnu raspravu sredinom 2016, a kasnije i novela Zakona o parničnom postupku iz 2019, donose brojne novine u parnični postupak. Svakako jedna od većih, ako ne i najveća, se odnosi i na postupak u povodu revizije kao izvanrednog pravnog lijeka. Naime, empirija ukazuje kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske (dalje: VSRH) preopterećen i to najvećim dijelom zbog preširoko definirane mogućnosti pristupa VSRH-u preko instituta revizije, što je dovelo do disfunkcionalnosti u ostvariva nju njegove ustavne funkcije – osiguravanja je dinstvene primjene prava u RH. Upravo zato je izmijenjen i „revizijski dio“ Zakona. Načelna tendencija je u promjeni paradigme revizije prema kojoj je njena javna funkcija jedino prihvatljiva, jer bez nje nema rješenja preopterećenosti Vrhovnog suda. U osnovi, radi se o ideji da Vrhovni sud postane precedentni sud. Ovaj rad je pokušaj opisa stanja stalnih promjena, prvo prikazujući metodologiju rada, a potom prikazujući i komentirajući rasprave oko ovog legislativnog diskursa, kako su to formulirali vodeći hrvatski znanstvenici te suci Vrhovnog suda.

Revizija ; Novela ; Vrhovni sud RH ; Model za recepciju.

nije evidentirano