hrvatski

Etička pitanja nebinarnih rodnih identiteta u odnosu na postojanje/nepostojanje nebinarnih spolova

Nebinarni rodni identitet podrazumijeva da se osoba ne identificira isključivo niti sa ženskim niti s muškim rodnim identitetom. Drugim riječima, taj pojam koristimo za sve identitete koji izlaze izvan binarne podjele roda. Za takve identite ne možemo reći da su produkti liberalnog zapadnjačkog društva 21. stoljeća, ako znamo da su u pojedinim društvima kroz povijest rodno nedeterminirane osobe često zauzimale značajne položaje u svojim zajednicama. Međutim, danas su nebinarne osobe ravnopravni korisnici zdravstvenog sustava koji su krojeni prema rodno binarnim normativima. DSM-V i MKB-11, kao najvažnije svjetske klasifikacije, nebinarne identitete stavljaju u kontekst poremećaja samo ukoliko rodno nesuglasje kod takvih osoba izaziva značajnu patnju i oštećenje u svakodnevnom funkcioniranju što se onda naziva “rodna disforija”. Kada je riječ o rodnoj disforiji, u kliničkoj se praksi češće susrećemo s transrodnim osobama koje žele učiniti tranziciju iz jednog spola u drugi. Time se ni rod ne propitkuje kao kontinuirana kategorija već ostaje unutar uvriježenih binarnih. Tijekom kliničkog rada s nebinarnim osobama koji svoje tijelo žele prilagoditi rodnom identitetu, može doći do neuobičajenih zahtjeva za parcijalnim oblicima feminizacije/maskulinizacije tijela. U skladu s poznatom maksimom medicine “Primum nil nocere”, važno je razmišljati i o rizicima takve nestandarizirane tranzicije. U kontekstu ostalih medicinskih stanja gdje je naglasak na bolesnom tijelu koje treba liječiti, u ovom slučaju tijelo nije bolesno, nego postaje instrument rodne ekspresije koja nadilazi okvire dosadašnjeg shvaćanje binarne prirode roda.

rodni identitet ; spol ; nebinarni rodni identiteti ; tranzicija ; DSM ; MKB

nije evidentirano