hrvatski

In situ i ex situ mjere očuvanja veteranskih stabala na primjeru oskoruše (Sorbus domestica L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl)

Na osnovu definicija, značajki, provedene VTA analize sa simptomima i greškama, utvrđene realne dobi od 400 godina za oskorušu i 162 godina za poljski jasen može se reći kako istraživana stabla pripadaju u veteranska. Istraživanjima iz domaće i strane literature o dimenzijama i dobi stabala oskoruše i poljskog jasena može se zaključiti kako se u slučaju oskoruše radi o najstarijem i opsegom najvećem stablu ove vrste u Republici Hrvatskoj ali moguće i na prostorima cijeloga areala vrste. Znanstveni podatak o dobi oskoruše od 400 godina utvrđen je u Republici Češkoj za Adamcovu oskorušu. Za poljski jasen se može zaključiti da je istraživano stablo opsegom i dimenzijama najveće stablo ove vrste u Republici Hrvatskoj ali moguće i na cijelom arealu vrste. Dob stabla je vrlo visoka i slična s jednim istraživanim stablom ali u sastojinskim uvjetima u G.J. Josip Kozarac, šumarija Lipovljani koje ima 168 godina. Nakon provedene VTA metode propisane su mjere i zahvati njege koje treba što prije napraviti zbog dobi stabla i njegove konzervacije za naredne godine života. Procijene vrijednosti stabla prema metodologiji AOPK ČR za oskorušu iznose 72 517 EUR a za poljski jasen 73 650 EUR. Predložene su detaljne In situ i Ex situ mjere za istraživana stabla. Obje mjere treba započeti što prije i paralelno. Kod Ex situ mjera istraženi su mogući načini kloniranja biljaka iz literature i na osnovu vlastitih istraživanja predložen je najoptimalniji način kloniranja stabala oskoruše i poljskog jasena. Prikazani su rezultati cijepljenja oskoruše i poljskog jasena kopuliranjem na engleski spoj koji iznose 50 % za oskorušu i 33, 33 % za poljski jasen. Prikazana su 16 godišnja iskustva u cijepljenju sadnica poljskog jasena iz rasadnika Hrvatske šume d.o.o. u svrhu uspoređivanja podataka. Istraživana stabla treba kontrolirati najmanje 2 puta godišnje od strane certificiranog arborista i kandidirati ih za Hrvatsko stablo godine. Treba istražiti genetiku stabla poljskog jasena zbog moguće rezistentnosti na patogenu gljivu Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya) koja uzrokuje masovno odumiranje cijelih jasenika i pojedinačnih sastojinskih stabala čime je ova vrsta postala najugroženija u Republici Hrvatskoj. Ukoliko se dokaže rezistentnost, stablo ima još veću ekološko-biološku vrijednost. Možemo biti ponosni na ova dva veteranska stabla koja mogu biti i svjetski rekorderi po dobi i opsegu.

Veteransko stablo ; VTA metoda ; Procjena vrijednosti stabla ; Cijepljenje biljaka ; Kloniranja biljaka

nije evidentirano