hrvatski

Učestalo postavljanja pitanja

Posljednjih 26 godina, od početka programa ugradnji umjetnih pužnica u Republici Hrvatskoj, U Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb se provodi prijeoperacijska dijagnostička obrada prelingvalno i postlingvalno gluhih pacijenata, utvrđuju se indikacije za operaciju, provodi prijeoperacijska rehabilitacija, a potom i priključivanje i prilagodba procesora govora te poslijeoperacijska rehabilitacija i dijagnostičko praćenje. Trenutačno Poliklinika pruža usluge za više od 600 pacijenata s ugrađenom umjetnom pužnicom. Cilj ovog rada je istaknuti učestalo postavljana pitanja i ponuditi odgovore na njih. Pitanja se odnose na tijek razvoja slušanja i govora (preko slušanja) te na funkcioniranje sustava umjetne pužnice. Odgovori na pitanja proizašli su iz iskustava Poliklinike SUVAG u radu s pacijentima s umjetnom pužnicom. Nakon postavljanja indikacije za ugradnju umjetne pužnice, pacijenti se uključuju na prijeoperacijsko rehabilitacijsko savjetovanje i praćenje. Najniža kronološka dob djece uključene u rehabilitaciju je 4 mj., a najviša ovisi o trenutku utvrđivanja indikacije za ugradnju umjetne pužnice (npr. kod progresivnih oštećenja kronološka dob djeteta je viša). Nakon ugradnje umjetne pužnice, pacijenti se uključuju u individualnu rehabilitaciju, uz redovite prilagodbe procesora govora i nastavak audiološkog praćenja. Rehabilitacijski se ciklusi formiraju prema individualnim potrebama i mogućnostima djeteta (uzimajući u obzir obiteljske prilike svakog pojedinog pacijenta). Prosječno, u prve dvije godine poslijeoperacijskog razdoblja, učestalost dolazaka je 3-5 puta tjedno. Odrasli, novoimplantirani pacijenti, dolaze prosječno jednom tjedno. Prilagodbe procesora govora su u početku učestalije, a ovise o individualnom napretku razvoja slušanja svakog pacijenta te eventualnim potrebama za provjerom funkcionalnosti komponenti sustava umjetne pužnice. Redovite audiološke kontrole, koje su također učestalije u ranom poslijeoperacijskom razdoblju, služe kao indikator razvoja slušanja, te, uz nalaz rehabilitatora, psihiloga te po potrebi i drugih stručnjaka (neurologa, neuropedijatra, fizijatra), daju širu sliku napretka u razvoju slušanja kod pacijenata. Rehabilitacija novoimplantirane djece se provodi, kad god je to moguće, uz sudjelovanje roditelja kako bi im se dale upute za rad kod kuće. Rehabilitacija se provodi primjenom verbotonalne metode. Kod odabira termina rehabilitacije, uvijek se vodi računa o rehabilitacijskim optimalama, tj. o izboru najprikladnijih verbotonalnih postupaka primjerenih individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima. Rehabilitacijske optimale u slučaju djece niske kronološke dobi, sadrže više tjelesne stimulacije, dramatizacije i situacijskog učenja. Također se vodi računa o vremenu rehabilitacije (prijepodne, kad je dijete odmorno, sito i čisto) te o osiguravanju optimalnih slušnih uvjeta. Tijekom svakodnevnog rada s pacijentima, uočili smo tipične momente u procesu razvoja slušanja preko umjetne pužnice iz kojih proizlaze pitanja koja zahtijevaju opširnija i detaljnija objašnjenja i na koja je, vrlo često, nužno višestruko odgovarati te odgovore stalno potkrjepljivati konkretnim primjerima tijekom samog rada s pacijentima. Podijelili smo pitanja u dvije kategorije ; ona koja se odnose na sam tijek razvoja slušanja i govora preko slušanja te na pitanja o funkcioniranju sustava umjetne pužnice. Iako se ponekad ta pitanja isprepliću. Prikazat ćemo neka od najučestalijih pitanja te ona koja se, unatoč prijašnjim objašnjenjima, nakon određenog vremena ponavljaju. U ovom radu ćemo, na prikazana pitanja, ponuditi odgovore proizašle iz iskustava Poliklinike SUVAG te se također nadamo potaknuti druge stručnjake da podijele s nama svoja iskustva.

umjetna pužnica ; rehabilitacija ; prilagodba procesora govora ; roditelji

nije evidentirano