hrvatski

Hrvatsko jezično planiranje kao model za očuvanje višejezičnosti u europskoj znanosti?

U Hrvatskoj su napredovanja na znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima definirana „Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja“. On propisuje da znanstvenik u društvenim znanostima pri napredovanju „mora imati najmanje jedan znanstveni rad objavljen na hrvatskom standardnom jeziku“. U humanističkim znanostima to se iskazuje bodovima koji se dodjeljuju radovima pa se propisuje da najmanje 25% potrebnih bodova mora biti ostvareno na hrvatskom standardnom jeziku, a najmanje 20% bodova na „jednom od svjetskih jezika ili jezika relevantnih za određenu struku.“ Za prirodne znanosti, biomedicinu i zdravstvo, tehničke znanosti i biotehničke znanosti takvih jezičnih ograničenja u Pravilniku nema. U listopadu 2022. godine donesen je „Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti“ koji najavljuje donošenje novih „Nacionalnih kriterija za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu“. Očekujemo da će se s novim „Nacionalnim kriterijima“ za sva znanstvena područja uvesti obveza publiciranja na hrvatskom i na stranom jeziku, čime bi se pojačala višejezičnost i ujedno zaustavio trend gubljenja hrvatskoga jezika kao jezika znanosti. Važan poticaj u tom smjeru predstavlja i najnovija inicijativa Matice hrvatske, najstarije hrvatske kulturne institucije, koja predlaže da se u Hrvatskom saboru usvoji „Zakon o hrvatskom jeziku“. Matica hrvatska taj je nacrt zakona napisala radi zaštite hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi u Republici Hrvatskoj.

Hrvatsko jezično planiranje kao model za očuvanje višejezičnosti u europskoj znanosti?

nije evidentirano