hrvatski

O ustavnim promjenama općenito

Ključno je u procesu široke političke, stručne i javne rasprave o budućoj reviziji ustava razlikovati izmjene koju su nužne s obzirom na naše načelno usmjerenje prema euroatlantskim integracijama (primjerice, biračko pravo za državljane EU) od izmjena koje su više ili manje pravno i/ili politički preporučljive (primjerice, biračko pravo dijaspore, odredbe o obrazovanju). Čak i u odnosu na integracijske tijekove postoje izmjene koje doduše nisu nužne, ali bi temeljem komparativnih iskustava drugih država članica EU bile oportune (primjerice, ojačati parlamentarni nadzor na egzekutivom). Upravo s ovom drugom skupinom eventualno predloženih budućih izmjena – koje nisu nužne - treba oprezno postupati i pokazati zrelost, mudrost, razumnost, tražeći ne samo konsenzus političkih opcija već imajući u vidu i potrebu za izgradnjom političke kulture postupnih promjena u okviru trajnih rješenja. Valja se svakako suzdržati od dosadašnje prečeste prakse normotvornog optimizma i normativne inflacije. U ovoj raspravi sadržan je samo osvrt na četiri pitanja koja su dosadašnjem tijeku javne rasprave o konkretnim ustavnim promjenama u RH bile nedovoljno naglašene (2. i 4.) ili čak u potpunosti zanemarene (1. i 3.), a koje smatram iznimno bitnima uzeti u obzir prilikom predstojeće revizije Ustava RH.

ustavne promjene; revizija ustava; ustavni zakoni; ustavni sud; zakonodavna delegacija; Hrvatski sabor; Vlada RH; EU

nije evidentirano