hrvatski

Stranac - stjecatelj nekretnina u povijesti i u pozitivnom pravu Hrvatske kao pretpostavka pružanja usluga

Ograničenja stjecanja nekretnina strancima poznata su od najstarijih vremena. Ograničenja postavlja vlast (vladar, feudalac) kako bi spriječili slabljenje gospodarskog temelja svojih posjeda, a time i vlasti. Lokalno stanovništvo i njihove općine također nalaze interes štiteći svoje ekonomske temelje. Razlikuju se ograničenja stjecanja obrađenog poljoprivrednog zemljišta kao i pašnjaka te šuma. Crkva i njeni pripadnici su također ograničeni kao stjecatelji, a jedino povlašteni slojevi (plemići) ponegdje imaju privilegije slobodnog stjecanja. U Republici Hrvatskoj stvarnopravni status stranaca uređen je općim i posebnim stvarnopravnim režimom te međunarodnim ugovorima. Posebnost njihovog položaja ogleda se u stjecanju prava vlasništva na nekretninama. Stranci moraju udovoljiti posebnim pretpostavkama koje ovise o pravnom temelju stjecanja (za nasljeđivanje se zahtjeva postojanje uzajamnosti, a za ostale pravne temelje uz uzajamnost zahtjeva se i suglasnost ministra pravosuđa). Na nekim nekretninama mogućnost da stranci steknu pravo vlasništva je potpuno isključena (nekretnine na isključenom području, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, zaštićeni dijelovi prirode). Državljani i pravne osobe iz Europske unije stječu nekretnine kao i domaći državljani bez ispunjenja dodatnih pretpostavki. I za njih postoji nemogućnost stjecanja nekretnina u zaštićenim dijelovima prirode te na poljoprivrednom zemljištu, no u ovom potonjem slučaju je nemogućnost stjecanja vremenski ograničena na najviše 7 godina od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Odatle ujedno proizlazi i jedan od ciljeva rada – da se ukaže na postojeća rješenja u RH koja bi mogla poslužiti u uređivanju stvarnopravnog statusa državljana i pravnih osoba iz EU u Republici Srbiji

stranci, pravo vlasništva, nekretnine, povijest, Europska unija

nije evidentirano