Izdanje za: Utorak, 3.5.2005.

[naslovnica]  [arhiva]

Dnevne Rubrike
Novosti
Kolumne, komentari
Rijeka
Opatija
Crikvenica Novi Vinodol Senj
Gorski kotar
Otoci
Lika
Hrvatska
Svijet
Kultura
Crna kronika
Reagiranja
Sport
Fokus
Prilozi
Znanost
Europa
Auto moto yacht
Impressum
Znanost:   <<< Natrag
I U HRVATSKOJ SVIJEST O ZNAČENJU DRUŠTVENE ULOGE SUVREMENE ZNANOSTI POČINJE IZLAZITI IZ UREDA I LABORATORIJA
Komunikacija znanosti – od industrijskog do informacijskog doba
Iako je počela kao usputni posao znanstvenih zanesenjaka, početkom novog tisućljeća komunikacija znanosti postala je ozbiljna zasebna struka, sve značajnija za budući razvoj kako suvremene znanosti, tako i suvremenog ljudskog društva uopće

Piše Duje BONACCI

Prije dva tjedna u pet hrvatskih gradova održan je treći hrvatski Festival znanosti. Sudeći prema broju posjetitelja i pažnji koju su festivalska zbivanja pridobila u javnim medijima, ovogodišnje je izdanje bilo najuspješnije do sada. Reklo bi se kako i u Hrvatskoj svijest o značenju društvene uloge suvremene znanosti počinje izlaziti iz ureda i laboratorija fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Sada je stoga savršena prigoda za kratki osvrt na priču o povijesti pokreta za promicanje znanosti u javnosti – pokreta koji se tijekom proteklih dvadesetak godina razvio u novu meta-znanstvenu disciplinu nazvanu »komunikacijom znanosti«.
   
Počela komunikacije znanosti

Korijeni komunikacije znanosti sežu u doba industrijske revolucije u Engleskoj. Godine 1799. u Londonu je osnovana »Kraljevska ustanova Velike Britanije« (Royal Institution of Great Britain, http://www.ri.ac.uk). U osnivačkoj povelji Kraljevske ustanove kao njezino temeljno poslanje stoji »širenje znanja i olakšavanje uvođenja u uporabu korisnih mehaničkih izuma i unapređenja, te podučavanje, putem filozofskih predavanja i pokusa, o mogućnostima primjene znanosti u životnoj svakodnevici«. Od svojeg začetka do danas, Kraljevska ustanova djeluje kao spoj vrhunskog znanstveno-istraživačkog instituta, malog tehničko-prirodoslovnog muzeja te javnog »znanstvenog kazališta«. Upravo zahvaljujući dvjestogodišnjoj tradiciji djelovanja tog njezinog znanstvenog kazališta, Kraljevska ustanova može se smatrati mjestom gdje je izmišljen i do savršenstva dotjeran pojam »popularno-znanstvenog predavanja«, jednog od najstarijih i najvažnijih alata kojima komunikatori znanosti danas raspolažu. Zanimljiva anegdota vezana uz predavanja u Kraljevskoj ustanovi kaže da je zbog njihove popularnosti londonska ulica Albemarle, u kojoj je Kraljevska ustanova smještena, postala prvom jednosmjernom ulicom u Londonu. Naime, predavanja su jedno vrijeme bila toliko pomodna da su ih pohodili svi viđeniji predstavnici srednjeg i višeg sloja stanovnika Londona. Većina njih na predavanja je dolazila svojim kočijama, koje bi tijekom predavanja »parkirali« u ulici Albemarle, zbog čega bi se pred Kraljevskom ustanovom naredalo toliko kočija da bi jedna strana ulice bila potpuno zakrčena. Da bi izbjegle problem s prometnim čepom u ulici Albemarle, gradske su vlasti stoga odlučile istu pretvoriti u jednosmjernu ulicu.
    Tridesetak godina nakon Kraljevske ustanove, točnije godine 1831., u engleskom gradu Yorku osnovana je »Britanska udruga za unapređenje znanosti« (British Association for the Advancement of Science, http://www.the-ba.net), danas poznata pod kraticom »BA«. Razočaran tadašnjim elitistički nastrojenim i konzervativnim stavom »Kraljevskog društva« (britanske Akademije znanosti) spram društvenog i javnog djelovanja znanstvenika, poticaj za pokretanje BA dao je veliki škotski znanstvenik Sir David Brewster. Shodno njegovoj utemeljiteljskoj viziji, ciljevi osnivanja BA bili su promicanje znanosti u društvu, skretanje pažnje javnosti na znanstvena pitanja te poticanje i olakšavanje suradnje među znanstvenicima širom svijeta. Najznačajnija djelatnost BA do današnjih je dana ostala organizacija godišnjeg skupa udruge, koji se svake godine održava u drugom gradu Velike Britanije. Ovo okupljanje, koja iza sebe ima već 150-godišnju tradiciju gotovo neprekidnog održavanja, započelo je kao opći znanstveni forum. Vremenom se mijenjalo, stalno prateći temeljno poslanje Britanske udruge, te danas nosi naziv »Festival znanosti Britanskoga društva«. Ovaj festival je zapravo izravan rodočelnik, kao i veliki uzor, svih svjetskih znanstveno-promotivnih manifestacija ove vrste – uključujući, naravno, i tri dosadašnja hrvatska festivala.
   
Novo poslanje: razvoj kulture razgovora

Komunikacija znanosti započela je, dakle, prvenstveno kao pokret za »jednosmjernu« promidžbu znanosti – od profesionalnih znanstvenika prema neznanstvenoj javnosti. Valja naglasiti kako je jedan od osnovnih ciljeva ovih djelatnosti bio javnosti predstaviti i promovirati »primjenjive« znanosti – u doba industrijske revolucije to su prvenstveno bile prirodoslovne i tehničke znanosti, a nešto kasnije su u tu kategoriju ušle i one biomedicinske. Stoga se pod pojmom »komunikacije znanosti« riječ »znanost« prvenstveno odnosila samo na ove znanstvene grane. Iznenađujuće je da se to viđenje poslanja komunikacije znanosti održalo sve do nedavno, gotovo do kraja netom proteklog 20. stoljeća.
    U međuvremenu su se zbile dvije važne stvari. Prvo, pojam »znanosti« se znatno proširio zbog razvoja mnogih novih disciplina koje danas svrstavamo među društveno-humanističke znanosti. Drugo, prirodoslovne, tehničke i biomedicinske znanosti dovele su do eksplozivnog tehnološkog razvitka zapadne civilizacije, u toj mjeri da je ta civilizacija istovremeno postala nepovratno ovisna o daljnjem razvoju ovih znanosti. Nagli porast moći znanosti, iskazane kroz tehnološke primjene, donio je sa sobom i golemu odgovornost znanosti i ljudi koji se njome bave prema njihovom cjelokupnom društvenom okružju u kojem oni djeluju. Znanost je postala jako korisna, a njezine moguće zlouporabe iznimno opasne. Zbog toga u današnje doba razvoj znanosti, a osobito razvoj njezinih primjena, jako ovisi ne samo o intelektualnim sposobnostima akademskih krugova, već i o »narodnoj« volji neznanstvene javnosti.
    Upravo iz navedenog razloga, novo poslanje komunikacije znanosti jest razviti povjerenje između znanstvenika, tehnologa i javnosti. S tim ciljem, djelatnosti današnjih komunikatora znanosti idu za sustavnim razvojem kulture otvorenog razgovora između svih triju strana. U tom razgovora znanstvenici i tehnolozi i dalje trebaju pričati javnosti o svojim postignućima, ali istovremeno moraju biti spremni zatražiti, saslušati i uvažiti potpuno laičke stavove različitih dijelova javnosti - stavove utemeljene ne na znanstvenim, već prvenstveno na etičkim i kulturološkim osnovama. Uz poznavanje već spomenutih »primjenjivih« znanosti, suvremeni komunikatori znanosti stoga moraju baratati i sa spoznajama iz područja niza »novih« društveno-humanističkih disciplina kao što su sociologija, psihologija, etnologija, komunikologija ili demografija. Naime, upravo ove discipline omogućavaju izučavanje i razumijevanje odnosa na znanosti utemeljene tehnologije i društva u kojem – i za kojega – se ta tehnologija razvija.
    Iako je počela kao usputni posao znanstvenih zanesenjaka, početkom novog tisućljeća komunikacija znanosti postala je ozbiljna zasebna struka, sve značajnija za budući razvoj kako suvremene znanosti, tako i suvremenog ljudskog društva uopće.

Prilagođeno za ispis


ANKETA:
Kakve su šanse nezavisnih lista na lokalnim izborima?
Male
Srednje
Velike
Nikakve
pregled
PRETRAŽI:
(unesite traženi pojam u gornje polje)
Auto moto yacht:
Putničko carstvo
Odmah je jasno uočljivo – tko je monovolumen izmislio, taj je s njime najviše i napredovao. Naime, ideja velikih ...
Auto moto yacht:
Neodoljivi koktel

    Kao što smo i mogli pretpostavljati, Peugeot s limuzinom 407 nije mogao promašiti. Izgledom koji ...
Hrvatska:
Izbornom pobjedniku put oko svijeta
DUBROVNIK – Kandidat koalicije HNS – LD i LS-a za gradonačelnika Dubrovnika dr. Andro Vlahušić na presici je objelodanio da je s ...
Hrvatska:
Potvrda vitalnosti u obnovi turizma Vodica
VODICE – Većina turističkih područja Hrvatske još nije dostigla predratne rezultate, dok su Vodice već 2003. po broju noćenja premašile 1989. ...
Lika:
Teški pristup na obnovljenu cestu
KOMPOLJE – Tek pristizanjem pravoga proljeća u Gacku nastavljeni su još jesenas započeti radovi na saniranju oštećene magistralne ceste ...
Novosti:
Brijunski transkript autentičan
ZAGREB – Na temelju provedenih istražnih radnji i uvida u tonski zapis razgovora s Brijuna, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo ...
Rijeka:
Festivalom »Hartera« počinje revitalizacija bivše tvornice
RIJEKA – Festival »Hartera«, koji se održava 6. svibnja u Tvornici papira, predstavlja zapravo prvu, inicijalnu fazu velikog projekta ...
VAŠ KOMENTAR:

© Copyright 2002 NOVI LIST d.d. Sva prava pridržana.
Engine design by
1-0-1;1