Šifra: 310820 Artikl je dostupan
Cijena: 1,00 kn
Broj: | 762 |
---|---|
Vrijednost: | 1,00 kn |
Dizajn: | Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba |
Veličina: | 42,60 x 35,50 |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset + slijepi tisak |
Tiskara: | "Zrinski" - Čakovec |
Datum izdanja: | 16.3.2010. |
Naklada: | 150.000 |
Arheološki nalazi potvrđuju da su ljudi upotrebljavali šumske jagode u prehrani i liječenju još u ranom kamenom dobu, a danas se koriste i u homeopatskoj medicini, kozmetici te hortikulturi
Šumska jagoda (Fragaria vesca L., porodica Rosaceae) engl. woodland strawberry njem. Wald-Erdbeere franc. fraisier des bois tal. fragola di bosco Šumska jagoda je niska trajnica rasprostranjena po umjerenim područjima sjeverne polutke. Iz podzemnog podanka izbijaju cvatuće stabljike, vriježe i trodijelni listovi pilastog ruba. Cvjetovi na dugačkim stapkama nose po pet bijelih latica i mnoštvo tučaka i prašnika. Osim prave čaške s pet lapova, cvijet jagode ima i vanjsku čašku sastavljenu od pet listića, koji na plodu strše ili su okrenuti unatrag. Plod jagode, iznimno karakteristična mirisa i okusa, često se pogrešno drži bobom. Zapravo, jagoda je školski primjer zbirnoga ploda, strukture građene od mesnatog cvjetišta s brojnim pojedinačnim plodićima – oraščićima. Znanstveni naziv roda jagoda dolazi od latinskog fragare = mirisati, kako se u antičko doba nazivao plod jagode (fragum). Šumske jagode uzgajale su se u perzijskim vrtovima još početkom 15. stoljeća, njima se trgovalo duž Puta svile, a danas se ti maleni plodovi većinom skupljaju u prirodi. Arheološki nalazi potvrđuju da su ljudi upotrebljavali šumske jagode u prehrani i liječenju još u ranom kamenom dobu, a danas se koriste i u homeopatskoj medicini, kozmetici te hortikulturi. Šumsku jagodu iz uzgoja je potpuno potisnula vrtna jagoda (Fragaria x ananassa), uzgojena u Francuskoj sredinom 18. stoljeća križanjem sjevernoameričke virdžinijske jagode (F. virginiana) i južnoameričke čileanske jagode (F. chiloensis). Danas je poznato oko 400 odlika (sorti) vrtnih jagoda, koje se međusobno razlikuju veličinom, mirisom i okusom plodova, a neke čak i svojom bojom (bijele, narančaste i žute odlike). Ipak, šumske se jagode još uvijek cijene kao ukusnije, mirisnije i hranjivije od vrtnih. Raznovrsni postupci za preradu jagoda učinili su ih jednim od najomiljenijih vrsta voća u svijetu: spomenimo samo kolače i kompote, sladolede, marmelade i džemove, sokove, sirupe i vina! Manje je poznato da su listovi jagoda, bogati vitaminom C, dobra zamjena za crni čaj, kojemu se mogu pridodati i mirisavi sušeni plodovi. Umjetno proizvedenom aromom jagode boje se različiti prehrambeni i kozmetički proizvodi.