Ova rubrika uključuje radove koji su u cjelosti prošli recenzijski postupak i čija je corrected proof verzija rada dostupna putem poveznice (linka).

Unutar kategorije "Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima" izlistavaju se svi radovi koji su objavljeni u časopisima koje indeksira Current Contents baza podataka (CC), označeni su kao znanstveni i pripadaju jednoj od četiri vrste radova: izvorni znanstveni rad (članak), pregledni rad, pismo, prethodno priopćenje i kratko priopćenje.

Unutar kategorije "Ostali radovi u CC časopisima" izlistavaju se svi radovi koji su objavljeni u časopisima koje indeksira Current Contents baza podataka (CC), označeni su (pogresno) kao znanstveni i pripadaju jednoj od vrsta radova: pismo uredniku, osvrt, prikaz, ispravak, uvodnik, nekrolog i sl., kao i radovi koji su označeni kao stručni ili ostali (niti stručni niti znanstveni).

International Standard Book Number ili kraće ISBN je jedinstveni (nekad deseteroznamenkasti, a danas trinaestoznamenkasti) broj koji određuje publikaciju. Obično ga dodjeljuje ISBN ured u pojedinoj zemlji, u Hrvatskoj se on nalazi u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Razlikujemo ga od ISSN tj. International Standard Serial Number, a koji se dodjeljuje publikacijama koje izlaze periodično kao što su časopisi, godišnjaci i sl.

ISBN se dodjeljuje knjigama, brošurama, publikacijama na različitim medijima, didaktičkim kompletima, računalnim programima, zemljopisnim kartama namijenjenim tržištu i sl.

Posjedovanje ISBN ne znači: a) da se nužno radi o knjizi i b) da se radi o publikaciji kvalitetnog sadržaja. ISBN ima isključivo praktično značenje, a postupak dodijeljivanja je formalan i ne uvjetuje kvalitetu sadržaja. Izostanak ISBN znači da se radi o vrlo staroj publikaciji izdanoj prije 1960. g., a ukoliko se radi o novijoj onda je posrijedi manjkavost izdavača koja upućuje i na vjerojatnu manjkavost kvalitete publikacije.

Nije nužno da svaki rad u CROSBI bibliografiji bude pridružen uz projekt MZOŠ. Naravno, važno je da radovi koji su nastali radom na projektima MZOŠ, tematikom se podudaraju s tematikom projekta i objavljeni su u razdoblju trajanja projekta ili neposredno po isteku, budu ispravno pridruženi jednom ili više projekata MZOŠ. No, ukoliko ste objavili rad iz sasvim drugog područja, ili u CROSBI unostite svoje starije radove (izvan razdoblja tekućih projekata), ili ste objavili rad koji je rezultat rada na nekom drugom projektu, polje predviđeno za šifru projekta možete ostaviti praznim, a rad pridružiti samo matičnim brojevima autora na radu i ustanovama gdje su autori zaposleni. Rad će biti prisutan na svim popisima radova autora ili ustanove, samo se neće prikazivati na popisima radova MZOŠ projekata. Moguće je u polje šifre projekta unijeti i posebnu šifru projekta izvan MZOŠ kategorije, preko koje ćete uvijek moći doći do svih radova vezanih uz tu šifru!

Elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr mogu dobiti pripadnici akademske i istraživačke zajednice u RH i to isključivo u nadležnoj matičnoj ustanovi. Elektronički identitet može dodijeliti samo ovlaštena osoba, tzv. administrator elektroničkog (LDAP) imenika ustanove.

Popis matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr, kao i popis ovlaštenih osoba kojima se korisnici mogu obratiti za dobivanje elektroničkog identiteta nalazi se na web stranici:

http://www.aaiedu.hr/aai_status.php

Osobe koje su na poslijediplomskom studiju na nekom od fakulteta - matičnih ustanova u sustavu AAI@EduHr mogu (i moraju) dobiti elektronički identitet na tom fakultetu.

Registrirani znanstvenici čija matična ustanova nije u sustavu AAI@EduHr mogu dobiti elektronički identitet na Javnom računalu CARNeta tako da popune obrazac:

ftp://ftp.carnet.hr/pub/CARNet/forms/accounts/kr1.pdf

i popunjenu pristupnicu pošalju poštom na adresu navedenu na pristupnici (pri ispunjavanju pristupnice potrebno je obavezno navesti matični broj znanstvenika).

Odgovore na pitanja vezana uz dobivanje elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr potražite na http://www.aaiedu.hr/faq_el_id.html

Znanstveni rad sadrži neobjavljene rezultate izvornih znanstvenih istraživanja, a znanstvene su informacije izložene tako da se točnost analiza i izvoda, na kojima se rezultati temelje, može provjeriti.
Stručni rad sadržava već poznate, objavljene rezultate znanstvenoga istraživanja i težište usmjerava na njihovu primjenu u praksi ili na njihovo širenje (obrazovna svrha). Stručni rad sadrži korisne priloge iz područja struke koji nisu vezani uz izvorna autorova istraživanja, a iznesena zapažanja ne moraju biti novost u struci. Moraju biti napisani na sustavan i razumljiv način, u skladu s čitateljskim profilom.
Pregledni rad Pregledni rad znanstveni je rad što sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegova dijela u kojemu autor aktivno djeluje. Mora biti istaknuta uloga autorova izvornog doprinosa u tom području s obzirom na već publicirane radove te pregled tih radova. Može ih pisati jedan ili skupina autora i obično se pišu na zamolbu urednika.

U posljednje vrijeme dosta je prigovora vezanih uz razvrstavanje i prikaz radova koji su prošli recenzijski postupak i dostupni su online, a administratori CROSBI ih prebacuju iz Radova u časopisima u rubriku Radovi u postupku objavljivanja. Stoga je važno pojasniti što je to “rad objavljen u časopisu”. Radovi koji su prošli recenziju i prihvaćeni su, nerijetko su dostupni na web stranicama izdavača s punim tekstom rada, no nisu time objavljeni U ČASOPISU (kao dio časopisa). Takvi su radovi najčešće unutar rubrika “Articles in press”, “Announced articles”, "Next issue", “To be published” i sl. i čekaju svoje objavljivanje unutar regularnog broja časopisa. Radovi obično imaju u sklopu bibliografskog zapisa oznaku “in press” ili “corrected proof”. Rad je OBJAVLJEN U ČASOPISU onda kada se nalaze unutar pojedinog volumena i broja određenog časopisa, a objavljen je unutar određenog raspona stranica (osim ukoliko se radi o časopisu koji nema svoju tiskanu inačicu i izlazi isključivo u elektroničkom obliku). Radove, koji su tek u najavi i nisu još objavljeni u sklopu određenog broja časopisa, već su samo dostupni online, čak i ako su indeksirani unutar određenih baza podataka, zadržat će se u rubrici "Radovi u postupku objavljivanja" do službene objave, nakon čega se jednostavnim postupkom PREBACUJU u "Radove u časopisima" i nadopunjuju potrebnim podacima koji prije nisu bili na raspolaganju. Radovi u postupku objavljivanja u CC časopisima, dostupni na web stranicama časopisa (NAKON RECENZIJE), ukoliko imaju ispravnu poveznicu na cjeloviti tekst, zasebno se izlistavaju i ravnopravno uvažavaju od strane većine prosudbenih tijela.

Potrebno je samo prebaciti zapis u kategoriju kojoj pripada (Rad u časopisu, Rad ili poglavlje u knjizi itd.). To ćete učiniti na sljedeći način:

• odabrati (kliknuti) na: «Ispravci prijavljenih radova»
• pod «Prebacivanje rada iz jedne vrste u drugu» u polje upisati broj zapisa
• u padajućem izborniku odabrati odgovarajuću kategoriju / vrstu rada (npr. «Sudjelovanje na skupovima», «Rad u časopisu» itd...)
• pri tom se otvara obrazac u koji treba samo upisati SVE dodatne podatke i potvrditi ih, posebno pazeći da su svi autori rada na zadnjoj stranici obrasca pridruženi tom radu («zaklikani»,«zaplavljeni»).

Naprotiv! Objavom rada unutar arhive Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI ili neke druge, Vi na najbolji mogući načini štitite svoj rad i imate apsolutno pravo prvenstva (sukladno datumu objave). Na taj nacin funkcioniraju već desetljećima preprint arhive kao sto je ArXiv i druge. Objavom rada u ovakvim arhivama Vi ste jedini i neprikosnoveni autor tog rada (za razliku od situacije kada npr. po objavi zapravo predate svoja autorska prava izdavaču), a svi mogući plagijati postaju daleko vidljiviji i manje vjerojatni. Isto tako u potpunosti uklanjate mogućnost da recenzenti odugovlače s objavom Vašeg rada iz različitih razloga.

Nerijetko izdavači objavu rada uvjetuju predajom prava intelektualnog vlasništva njima tako da nakon objave oni postaju jedini vlasnici rada. Intelektualno vlasništvo nad radom može se predati izdavaču isključivo potpisom autora, pa ukoliko niste potpisali prijenos copyright prava na izdavača nema zapreke da pohranite svoj rad u CROSBI arhivi. Čak ako ste prenijeli svoja prava na izdavača (isključivo svojim potpisom, nikakvim automatizmom) u CROSBI arhivu možete bez ikakvih pravnih prepreka učitati verziju rada prije recenzije. Izdavači u posljednje vrijeme sve više dozvoljavaju self-archiving, open archiving i sl. jer takva dostupnost povećava vidljivost časopisa i njegovog utjecaja unutar znanstvene zajednice. Pohranjivanje radova u otvorene nacionalne, institucijske, osobne i druge arhive postaje tako uobičajena praksa. Najbolji način provjere koja ste prava zadržali ukoliko ste prenijeli svoja prava izdavaču (isključivo svojim potpisom!) je korištenjem baze podataka Romeo (Sherpa).

Detaljnije o svemu pročitajte na:
http://www.eprints.org/self-faq/#copyright1
http://eprints.rclis.org/copyright.html
http://eprints.iisc.ernet.in/faq/
http://www.jpgmonline.com/article.asp?issn=0022-3859;year=2003;volume=49;issue=4;spage=337;epage=342;aulast=Harnad

Sintaksa za radove ustanove za odredjenu godinu je
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_ust=54&razdoblje=godina&gdn=2011
gdje je kao primjer navedena ustanova Arhitektonski fakultet, Zagreb (54), a izabrana godina je 2011.

Sintaksa za radove ustanove za odredjenu godinu je
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_ust=54&razdoblje=godina&gdn=2011
gdje je kao primjer navedena ustanova Arhitektonski fakultet, Zagreb (54), a izabrana godina je 2011.

U tom slučaju umjesto broja stranica unesite broj riječi vašeg rada u za to predviđeno polje. Broj riječi daje vam svaki tekst editor, a ako koristite MS Word odabrat ćete Tools, a potom Word count.

Znanstvenicima su programski (automatski) pridruženi samo oni radovi koje je bilo moguće nedvosmisleno pridružiti pojedinom znanstveniku, a prema podacima upisanim u polje Autori. Radove nismo mogli pridružiti ako postoje dva ili više znanstvenika s istim imenom i prezimenom, kada je ime autora skraćeno na inicijal, kada autor ima srednje ime (inicijal), kada ima dvostruko prezime, kada postoji neslaganje u navodenju autora na radu i onoga u podacima MZOS, te kada je autor pogrešno unesen. Ukoliko postoji razlika izmedu broja radova koje nalazite modulom Pretraživanje, od broja radova koji nalazite u Pregledavanju/Aktivni znanstvenici, znači da dio radova nije pridružen Vašem matičnom broju. U tom slučaju zatražite pridruživanje vaših radova slanjem elektroničke pošte na help@bib.irb.hr sa brojevima radova i matičnim brojevima znanstvenika kojima ih je potrebno pridružiti.

U "sudjelovanja na skupovima".

Za svaku je bibliografiju, pa tako i Hrvatsku znanstvenu bibliografiju, najvažniji je onaj objavljeni dio radova. Tako je to i kod "Sudjelovanja na skupovima". Kategorija radova "pozvana predavanja" najčešće je sadržavala neobjavljene radove sa skupova i najčešće se NIJE radilo o pozvanim predavanjima koja su u programima skupova označena kao "pozvana" ili "invited talk" pa smo odlučili da je ne prikazujemo izdvojeno (iako kraj svakog takvog rada i dalje stoji oznaka ukoliko se radi o pozvanom predavanju) već izdvajamo samo objavljena pozvana predavanja.

Ukoliko rad označite kao "plenarno" ili "keynote" ono svakako na programu skupa mora biti označeno kao takvo. Plenarna predavanja drže eminentni stručnjaci iz pojedinih područja i obično su to ključna predavanja oko čijih tema se gradi ostali sadržaj skupova.

Jednostavno. Koritistite u poveznici slijedeću sintaksu:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=184605
gdje je 184605 Vaš matični broj znanstvenika.

Jednostavno. Koritistite u poveznici slijedeću sintaksu:
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_ust=54
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_ust=54&period=2007 (za period 2007-nadalje)
gdje je 54 šifra ustanove.

Jednostavno. Koritistite u poveznici slijedeću sintaksu:
(projekti 2002-..)
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0020003
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0035013
(projekti 1996-2002)
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_teme=00350109
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=011007
gdje su brojevi šifre projekata.

Jednostavno. Koritistite u poveznici slijedeću sintaksu:
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_znan=1.02 (za znanstveno područje fizike)
http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_znan=1-02 (za prosudbena skupina fizika)

Iako zbornik radova često ima međunarodni standardni knjižni broj (ISBN) koji je karakteriskika monografskih publikacija, unutar Hrvatske znanstvene bibliografije dobro treba odvagnuti prije nego što se zbornik radova unese pod knjigu. U izuzetnim slučajevima kada je urednik (ili više njih) obavio ogroman posao prikupljanja i obrade materijala sa skupa, dopušteno je da takav urednik unese zbornik radova pod knjigu (u tom slučaju ISBN broj je obavezan!), a sebe navede kao urednika. Autori pojedinih izlaganja sa skupa svoje priloge unose kao "Radove sa skupova", a nikako ne kao "Poglavlja u knjigama".

Velika! Sve radove iz zbornika skupova treba navoditi u za to predviđenu rubriku. Čak i kada zbornik skupa ima ISBN broj rad pripada grupi Sudjelovanja na skupovima, a ne Radu ili poglavlju u knjizi!

Odgovor na ovo pitanje u mnogočemu ovisi o kvaliteti i opsegu samog rada. Vrlo je učestala pojava da se zbornici skupova objavljuju u sklopu časopisa, bilo kao dodatni brojevi (supplement ili special issue), bilo kao redovni brojevi ili kao cijeli volumeni. Ako se radi o sažecima, onda se oni ni u kom slučaju ne mogu unijeti kao Rad u časopisu, jer sažetak nije rad u pravom smislu te riječi. No, ako se radi o cjelovitom radu (ne nekom skraćenom obliku) koji je prošao isti postupak recenzije, onda autor ima puno pravo takav rad svrstati kao Rad u časopisu, te ga unijeti u tu rubriku.

Podatke o istraživačima, projektima i ustanovama dobivamo isključivo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i ne smijemo ih sami mijenjati. Ukoliko podatak treba ispraviti molimo da se obratite u Ministarstvo, a unutar CROSBIja će podaci biti ispravni već prilikom slijedećeg ažuriranja podataka.

Isti odgovor kao gore.

Kvartalno, tj. kada dobijemo podatke od MZOŠ.

Ukoliko želite napraviti ispravke na "zaključanom" radu, potrebno je poslati poruku na help@bib.irb.hr s brojem rada koji želite da se otključa.

To je jezik izvornika tj. jezik na kojem je određeni rad napisan. Na izvornom jeziku je potrebno napisati naslov, ključne riječi i sažetak rada. Osim na izvornom, naslov i ključne riječi treba napisati i na engleskom jeziku.

U sklopu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti donesen je Pravilnik o mjerilima vrednovanja časopisa i publikacija s međunarodno priznatom recenzijom, kao i s njima po vrsnoći izjednačenih časopisa i publikacija (Narodne novine 2/97), unutar kojeg se regulira status pojedinih publikacija, koje zadovoljavaju neke osnovne uvjete:

• Trebaju biti recenzirane od najmanje dva međunarodno priznata znanstvenika
• Postupak katalogizacije treba biti prema međunarodnim standardima (ISBN i ISSN).

Tako je reguliran status za niz časopisa unutar tehničkih, biotehničkih, društvenih i humanističkih znanosti, dok za prirodne i biomedicinske znanosti ne postoje (za sada) publikacije (časopisi) koje bi imale na taj način reguliran status.
NAPOMENA: Pravilnik o mjerilima vrednovanja časopisa ... je prestao važiti od 18.04.2002.!

Da. Na dnu stranice "Pregledi" nalazi se polje za pretraživanje po broju projekta. "Skrivena" osobina tog polja je da u kućicu možete nanizati nekoliko brojeva projekta, razdvojenih s zarezom i dobiti traženi rezultat.

Polje "Napomena" dodano je u sve vrste radova.

Rad u časopisu

         autori => 5000,
         naslov => 700,
         title => 700,
         casopis => 160,
         issn => 15,
         volumen => 40,
         broj => 40,
         godina => 80,
         stranica_prva => 100,
         stranica_zadnja => 50,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,
         drugi_indeksi => 400,
         kategorija => 30,
         vrsta_rada => 50,
	 DOI => 200,
	 OpenURL => 200

Doktorat, magisterij, diplomski rad

         autori => 500,
         naslov => 700,
         title => 700,
         fakultet => 100,
         mjesto => 100,
         datum => 120,
         stranica => 100,
         mentor => 100,
         vrsta_disertacije => 30,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,
         sveuciliste => 100,
         godina => 80,
         neposredni_voditelj => 100,

Knjiga

         autori => 1000,
         naslov => 700,
         title => 700,
         grad => 70,
         godina => 80,
         serija => 100,
         stranica => 100,
         urednik => 300,
         nakladnik => 300,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,
         mjesto => 200,
         isbn => 20,
         kategorija => 30,
         vrsta_knjige => 50,
         formalni_urednik => 300,
         prevodilac => 300,

Rad u tisku

         autori => 1500,
         naslov => 700,
         title => 700,
         casopis => 160,
         godina => 80,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,
         kategorija => 30,
         status_rada => 50,

Rad u knjizi

         autori => 500,
         naslov => 700,
         title => 700,
         stranica_prva => 100,
         stranica_zadnja => 50,
         knjiga => 600,
         grad => 70,
         godina => 80,
         serija => 200,
         urednik => 300,
         nakladnik => 300,
	 ukupno_stranica => 100,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,
         mjesto => 200,
         isbn => 20,
         kategorija => 30,

Skripta

         autori => 1000,
         naslov => 700,
         title => 700,
         grad => 70,
         godina => 80,
         serija => 100,
         stranica => 100,
         urednik => 300,
         nakladnik => 300,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,
         mjesto => 200,
         isbn => 20,

Zbornik

         autori => 5000,
         naslov => 700,
         title => 700,
         stranica => 100,
         ozrad => 40,
         zbornik => 700,
         grad => 70,
         godina => 80,
         urednik => 300,
         nakladnik => 300,
         skup => 400,
         mjesto => 200,
         datum => 120,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,
         vrst_sudjelovanja => 40,
         vrst_rada => 40,
         vrst_recenzije => 40,
         kategorija => 30,

Ostali radovi

         autori => 500,
         naslov => 700,
         title => 700,
         izvornik => 500,
         vrsta_rada => 100,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,
         godina => 80,

Patent

         autori => 500,
         naslov => 700,
         title => 700,
         grad => 50,
         drzava => 5,
         podnositelj => 100,
         broj_prijave => 100,
         datum_prijave => 30,
         hpg_vol => 5,
         hpg_stranica => 5,
         godina => 5,
         broj_patenta => 20,
         datum_patenta => 30,
         mkp_klasifikacija => 20,
         naziv_druge_klasifikacije => 100,
         oznaka_druga_klasifikacije => 200,
         ime_nositelja_prava => 100,
         grad_nositelja_prava => 50,
         drzava_nositelja_prava => 5,
         kljucne_rijeci => 500,
         key_words => 500,
         projekt => 100,
         jezik => 80,
         datoteka => 100,
         sazetak => nema ograničenja,

Volumen (svezak, godište) je jedna izdavačka cjelina periodičke publikacije (časopisa) i sastoji se od niza brojeva (sveščića), ovisno o učestalosti izlaženja, opsegu materijala i sl.
Numeracija stranica može se protezati kroz cijeli volumen ili je posebna za svaki broj (sveščić).
Jedan volumen ponekad pokriva jednu izdavačku godinu, a neki časopisi imaju i desetke volumena godišnje.
Hrvatski broj ili sveščić, engleski issue, obično je dio volumena ili godišta časopisa. To je ona fizička jedinica periodičke publikacije koja izlazi pojedinačno i periodično, ponekad kao dvobroj, trobroj, četverobroj i podređena je volumenu.

Podatak o sveščiću sadržan je na koricama samog časopisa no, može se provjeriti i korištenjem online kataloga i baza podataka. Npr, ako se radi o radu iz CC časopisa svi podaci se nalaze u CC bazi (koja je dostupna za cjelokupnu akademsku i znanstvenu zajednicu RH preko http://baze.irb.hr), a napisani su u slijedećem obliku volumen (sveščić): stranice, godina tj. 12 (23): 1234-1256, 1996.
Ako su u pitanju domaći časopisi, podaci o radovima mogu se pronaći u online katalogu NSK na http://www.nsk.hr, a složeni su na slijedeći način: volumen (godina), sveščić ; stranice tj. 12 (1996), 23 ; 1234-1256 volumen = 12 sveščić = 23.