Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu (CROSBI ID 27467)

Prilog u knjizi | stručni rad

Kniewald, Zlatko Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu // Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu / Maceljski, Milan (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2001. str. 63-64-x

Podaci o odgovornosti

Kniewald, Zlatko

hrvatski

Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu

Kao poseban problem ističe se usitnjeno i neobrađeno poljoprivredno zemljište. Sigurno je da je to problem koji je prisutan samo zato jer raspolažemo značajnim poljoprivrednim površinama, a tržište je opskrbljeno proizvodima bolje kvalitete i nižih cijena. Takvo je stanje na tržištu posljedica što se danas u svijetu poljoprivredni proizvodi proizvode za poznatog kupca (npr. pri sadnji krumpira proizvođač zna hoće li krumpir biti prerađen u pire ili čips ili pomfrit). Nisam siguran da naš proizvođač vodi računa o tome. Međutim, to su problemi koje je moguće u kratkom roku prevladati. Nitko ne spominje Jadransko more kao izvor hrane, sirovina i energije. Danas, zemlje koje raspolažu znatno slabijim i zagađenijim morskim resursima od nas, svoj strateški razvoj temelje na primjeni biotehnoloških postupaka za organiziranu proizvodnju ne samo riba već i svih drugih organizama od interesa ne samo za prehrambenu industriju, već i za farmaceutsku industriju i nove izvore energije. Dovoljno je spomenuti da Švicarska koja nema more već nekoliko godina ima intenzivno istraživanje mora i morkih organizama. Pitanje je zašto Državni zavod za statistiku RH evidentira sve obradive površine na kopnu, a do sada nije obijavio niti jedan podatak o raspoloživim uvalama u kojima bi se dopustila određena proizvodnja (poput primjera u Limskom kanalu, Malostonskom zaljevu). Australija u nerentabilnim solanama proizvodi na tržištu vrlo traženi beta-karoten. Mi iako imamo Jadransko more uvozimo morsku sol, pa bi barem solane trebalo usmijeriti na nove tehnologije i na taj način djelomično rješiti i pitanje nezaposlenosti. Ili drugi primjer jednu obitelj nije moguće prehraniti sa površinom obradive zemlje koja je manja od hektara, ali u bazenu dužine 6m i širine 1m moguće je godišnje proizvesti toliko rakova da se od zarade prehrani obitelj.

proizvodnja hrane, biotehnologija mora, Jadransko more

nije evidentirano

engleski

Agriculture within the Croatian Economy

nije evidentirano

food production, marine biotechnology, Adriatic sea

nije evidentirano

Podaci o prilogu

63-64-x.

objavljeno

Podaci o knjizi

Položaj poljodjelstva u hrvatskom gospodarstvu

Maceljski, Milan

Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

2001.

953-154509-X

Povezanost rada

Strojarstvo