hrvatski

Usporedna analiza razine financijske autonomije i modela upravljanja prihodima znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija u EU-u

Izradu ove analize smatrali smo vlastitim interesom, prije svega kako bi informirano i kompetentno mogli zagovarati optimalna rješenja kroz kolektivno pregovaranje, ali i sudjelovanje u procesu izrade zakonske regulative kojom se regulira funkcioniranje sustava visokog obrazovanja i znanosti. Cilj nam je također bio i primjerom ukazatina nužnost izrade analitičkih podloga koje bi prethodile donošenju strateških dokumenata. Naime, ustaljena je praksa u nas da kreatori znanstvenih i obrazovnih politika kreću u izradu zakonodavnih rješenja bez sistematiziranog i stručnoobrađenog uvida u primjere dobre prakse u drugim zemljama, što vrlo često dovodi do improvizacija te skupog i za kvalitetu znanstvenog i visokoškolskog sustava pogubnog „učenja na temelju pogrešaka“. Sam proces prikupljanja i analiziranja prakse i zakonodavstva u drugim zemljama naišao je na brojne probleme i ograničenja te su samim time neka od ključnih pitanja postavljenih projektnim zadatkom ostala neodgovorena, a na neka je odgovor ponuđen tek djelomično. Za kvalitetan odgovor na neka pitanja trebat će uložiti dodatan istraživački napor. No, bez obzira na to vjerujemo da već i ova analiza predstavlja značajan doprinos domaćoj komparativnoj analizi funkcioniranja sustava znanosti i visokog obrazovanja i u određenoj mjeri može poslužiti kao vodilja u kreiranju boljih rješenja u našem zakonodavstvu.

analiza, financijska autonomija, upravljanje prihodima, znanstvene i znanstveno-nastavne institucije

nije evidentirano