Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Regioselektivno mehanokemijsko halogeniranje veze C–H u azobenzenu pomoću paladijevih(II) katalizatora (CROSBI ID 688928)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Barišić, Dajana ; Juribašić Kulcsár, Marina ; Ćurić, Manda Regioselektivno mehanokemijsko halogeniranje veze C–H u azobenzenu pomoću paladijevih(II) katalizatora // Knjiga sažetaka - Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a / Rončević, Sanda ; Barišić, Dajana (ur.). Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 53-53

Podaci o odgovornosti

Barišić, Dajana ; Juribašić Kulcsár, Marina ; Ćurić, Manda

hrvatski

Regioselektivno mehanokemijsko halogeniranje veze C–H u azobenzenu pomoću paladijevih(II) katalizatora

Razvoj metoda za izravnu i selektivnu zamjenu inertnih veza ugljik-vodik vezama ugljik- halogen, ugljik-kisik, ugljik-dušik, ugljik- sumpor te ugljik-ugljik od iznimne je važnosti za organsku sintezu. Tradicionalni pristupi za nastajanje takvih veza oslanjaju se na reakcije u otopini što često podrazumijeva korištenje dugotrajnih sintetskih protokola, predfunkcionalizaciju reaktanata te stvaranje neželjenih nusprodukata. Izravna transformacija inertne veze C–H potaknuta katalizatorima prijelaznih metala (npr. Pd, Ir, Rh, Pt) u druge funkcionalne skupine pristup je koji značajno pojednostavljuje sintezu te smanjuje stvaranje nusprodukata. Temelji se na upotrebi supstrata s donorskom skupinom koja se veže na metalni centar te ga time smješta u blizinu specifične veze C–H, zatim dolazi do stvaranja veze ugljik-metal koja s vezom donor- metal zatvara metalaciklički prsten. Novonastala veza ugljik-metal mnogo je reaktivnija od one ugljik-vodik te se daljnjom reakcijom s odgovarajućim supstratom može postići njena pretvorba u neku od željenih veza, a donorska skupina odgovorna je za regioselektivnost tih reakcija. Među katalizatorima prijelaznih metala ističu se paladijevi spojevi zbog svoje sposobnosti da se vežu na veliki broj usmjeravajućih skupina i njihove kompatibilnosti s uobičajenim oksidansima. Kao zelenija alternativa reakcijama provedenim u otopini nametnula se mehanokemija, tj. provođenje kemijskih reakcija induciranih izravnom apsorpcijom mehaničke energije. To je ekološki prihvatljiviji pristup bez otapala kojim se mogu sintetizirati postojeće ili nove kemikalije, a takve reakcije ne zahtijevaju topljive reaktante te mogu rezultirati u većim reakcijskim iskorištenjima i kraćim vremenima reakcija od onih provedenih u otopini. Kao nastavak našeg prijašnjeg komparativnog mehanističkog istraživanja mehanokemijske aktivacije veze C–H u nesimetrično supstituiranom azobenzenu s uobičajenim paladijevim(II) katalizatorima, uz upotrebu tekućih i/ili krutih aditiva, u ovom radu ispitana je mogućnost selektivnog mehanokemijskog halogeniranja orto-položaja azobenzena pomoću paladijevih(II) katalizatora. Očekuje se da će rezultati proširiti potencijal katalitičke funkcionalizacije veze C–H u ekološki prihvatljivim reakcijskim uvjetima te učiniti primjenu mehanokemijskih metoda u funkcionalizaciji veza C–H bolje kontroliranom i pouzdanijom.

C-H bond halogenation ; azobenzene, palladium ; mechanochemistry

nije evidentirano

engleski

Regioselective mechanochemical C-H bond halogenation in azobenzene using palladium(II) catalysts

nije evidentirano

C-H bond halogenation ; azobenzene ; palladium ; mechanochemistry

nije evidentirano

Podaci o prilogu

53-53.

2020.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Knjiga sažetaka - Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a

Rončević, Sanda ; Barišić, Dajana

Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

978-953-6076-57-4

Podaci o skupu

4. Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a = 4th Faculty of Science PhD Student Symposium

poster

28.02.2020-28.02.2020

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Kemija

Poveznice