hrvatski

Povezanost između Indeksa jakosti disfonije i Indeksa vokalnih teškoća

Svakodnevno korištenje glasa govori o njegovoj važnosti, a svaki poremećaj glasa ima negativan utjecaj na socijalno i radno okruženje osobe. Iz navedenog su razloga sveobuhvatna procjena i dijagnoza krucijalne u tretiranju navedenih poremećaja. Perceptivna procjena još je uvijek primarna metoda mjerenja glasovne kvalitete u kliničkoj sredini, no ona ovisi o iskustvu i prosudbi ispitivača, a mogućnost usporedbe rezultata je ograničena. Zbog toga nastaju objektivne mjere koje pomoću akustičkih analiza određuju jačinu poremećaja. Osim toga, rezultati upitnika samoprocjene nisu zanemarivi jer daju širu sliku o tome kako poremećaj glasa utječe na osobu i njezin život, što je korisno za samu terapiju i kreiranje terapijskih ciljeva. Cilj ovog istraživačkog rada je ispitati postoji li statistički značajna povezanost između objektivne procjene Indeksom jakosti disfonije (DSI) i samoprocjene kvalitete glasa Indeksom vokalnih teškoća (VHI- HR) kod osoba s poremećajem glasa različite etiologije. U istraživanju je sudjelovalo 20 ispitanika s već dijagnosticiranim poremećajem glasa dobnog raspona od 28 do 59 godina, a provođeno je na otorinolaringološkim odjelima Kliničkog bolničkog centra Rebro i Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice. Za akustičku obradu i analizu prikupljenih fonacija glasa /a/ korišten je program Praat. Analizirane akustičke varijable su: najviša frekvencija, maksimalno vrijeme fonacije, najniži intenzitet i jitter. Rezultati su pokazali da ne postoji statistički značajna povezanost između ukupnog broja bodova na Indeksu vokalnih teškoća, kao ni njegovih triju podskala (funkcionalna, fizička i emocionalna) s rezultatom Indeksa jakosti disfonije. Također, statistički značajna povezanost između dvije navedene mjere zasebno kod skupine ispitanika s organskim te skupine ispitanika s funkcionalnim poremećajem glasa nije pronađena. VHI i DSI su komplementarne mjere s obzirom na to da je svaka usmjerena na određeni aspekt glasovne patologije i zbog toga ne moraju značajno korelirati. Budući da su oba instumenta pouzdana i lako primjenjiva te svaki daje korisne informacije za sveobuhvatni pristup osobi s poremećajem glasa, poželjno ih je koristiti prilikom procjene ili evaluacije napretka.

poremećaji glasa, VHI, DSI

nije evidentirano