hrvatski

DRŽAVNA REVIZIJA pretpostavka odgovornosti i transparentnosti u javnom sektoru

Revizija je, u našim uvjetima, relativno mlada profesija. Bez obzira na određena povijesna iskustva te tradiciju na koju se volimo pozivati, činjenica je da se suvremena revizija na prostorima Republike Hrvatske počinje razvijati početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. U kontekstu različitih vrsta revizije te sve značajnijeg utjecaja javnog sektora, vrlo značajno mjesto pripada državnoj reviziji. Krovna institucija za razvoj državne revizije kod nas je Državni ured za reviziju koji je prošle godine proslavio 25. godišnjicu svoga postojanja. Osim Državnog ureda za reviziju, u razvoju državne revizije u Republici Hrvatskoj vrlo značajno mjesta pripada i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji ove godine obilježava 100. godišnjicu svoga postojanja. Autori ove knjige upravo su sa navedene dvije institucije. Ova knjiga logični je nastavak serije knjiga koje su iz područja revizije izlazile od prve polovine devedesetih godina prošlog stoljeća. Prva u nizu izašla je 1993. godine - knjiga Računovodstveni standardi, financijski izvještaji i revizija (autori K. Žager i L. Žager). Ova knjiga bila je ishodište za brojne druge knjige iz područja računovodstva, revizije i analize financijskih izvještaja. U svim tim knjigama značajna pažnja uvijek se je posvećivala recentnim stavovima relevantnih inozemnih autora. Valja istaknuti i to kako se ni u kom slučaju nije zanemarivala relevantna domaća literatura i stavovi značajnih domaćih autora. Međutim, iz područja državne revizije objavljena je do sada tek jedna knjiga (Državna revizija, 2009. godine, autori V. Akrap, B. Čoh Mikulec, V. Kasum, H. Kordić, Š. Krasić, I. Mamić Sačer, L. Pernar, N. Rogošić, J. Serdarušić, S. Sever, L. Žager, redaktori – Š. Krasić, L. Žager). Jedanaest godina kasnije, na temeljima ove knjige nastala je potpuno nova knjiga, znatno izmijenjena, bitno dopunjena i u potpunosti ažurirana. Knjigu Državna revizija: Pretpostavka odgovornosti i trasparentnosti u javnom sektoru napisalo je jedanaest ravnopravnih autora (V. Akrap, M. Brozović, I. Klešić, I. Mamić Sačer, I. Pavić, L. Pernar, N. Rogošić, S. Sever Mališ, I. Stegić, B. Vuletić Antić, L. Žager) te uredilo tri redaktora (I. Klešić, I. Mamić Sačer, L. Žager). Iz brojnosti autora potječu i stanovite razlike u objašnjenju pojedinih pojava i procesa te određene razlike u korištenoj terminologiji. Smatramo to prednošću i, upravo zbog toga, različitosti smo poticali. Međutim, vodili smo računa da spomenute različitosti ne utječu na sposobnost razumijevanja napisanog teksta, već da se na taj način tekst obogati različitom terminologijom koju je moguće susresti u svakodnevnoj praksi. U tom kontekstu, nemoguće je bilo izbjeći poneka ponavljanja pa i poneka drugačija razmišljanja. Pritom valja istaknuti kako svaki autor snosi punu odgovornost za svoj dio napisanog teksta. U samom tekstu jasno su naznačeni autori pojedinih dijelova teksta. Knjiga se, osim uobičajenih dijelova kao što su popis literature, kazalo pojmova, popis slika i tablica te nekoliko priloga, sastoji od dvanaest poglavlja. Svako poglavlje knjige započinje pregledom poglavlja u kojemu se ističu najznačajnije teme koje su u tom poglavlju obrađene, a završava s pitanjima za provjeru znanja. U prvom, uvodnom poglavlju razmatra se pojam i metodološki okvir revizije. Pri tome se obrađuju uobičajene vrste revizije s naglaskom na državnu 4 | PREDGOVOR reviziju. Ovo poglavlje završava razmatranjem profesije državnih revizora. Od drugog poglavlja knjiga je u potpunosti posvećena državnoj reviziji pri čemu se konstantno ističe pitanje odgovornosti i trasparentosti u javnom sektoru. U tom kontekstu, drugo poglavlje posvećeno je temeljnim pretpostavkama i povijesnom razvoju državne revizije. Treće poglavlje obrađuje problematiku temeljnih karakteristika razvoja i djelovanja državne revizije u Republici Hrvatskoj. U četvrtom poglavlju naglasak je na okviru revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI) pri čemu se razmatraju financijska revizija, revizija učinkovitosti te revizija usklađenosti. Revizija informacijskih tehnologija u javnom sektoru obrađuje se u petom poglavlju. U suvremenim uvjetima značajna pažnja posvećuje se i reviziji zaštite okoliša što se razmatra u šestom poglavlju. Sedmo poglavlje posvećeno je uvijek aktualnoj problematici sprječavanja i otkrivanja prijevare i korupcije u javnom sektoru. Povezano s tim, u osmom poglavlju, značajna pažnja posvećene je reviziji javne nabave. Deveto poglavlje posvećeno je suradnji vrhunskih revizijskih institucija u obavljanju zajedničkih revizija pri čemu se naglašava komplementarnost revizijskih aktivnosti unutar Europske unije. U desetom poglavlju razmatra se etika vrhovnih revizijskih institucija te jačanje etičnosti u javnom sektoru. Odnos vrhunskih revizijskih institucija i parlamenta razmatran je u jedanaestom poglavlju. Posljednje, dvanaesto poglavlje u knjizi, sadrži primjere dobre prakse vrhunskih revizijskih institucija obrađenih kroz studije slučaja u odabranim zemljama bilo da je državna revizija organizirana kroz računski sud, kolegijalno tijelo ili monokratski ured. U kontekstu priloga na kraju knjige ističu se, između ostalog, i sažetak revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhunskih revizijskih institucija te sažetak Međunarodnih revizijskih standarda koje državni revizori koriste u reviziji trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Knjiga je ponajprije namijenjena svima onima koji su na bilo koji način upućeni na državnu reviziju. Prije svega, tu se misli na proračun i proračunske korisnike, trgovačka društva u državnom vlasništvu te neprofitne organizacije. U tom kontekstu voli se isticati uloga javnog menadžmenta. Nadalje, knjiga je, osim državnim revizorima, namijenjena i eksternim i internim revizorima, računovođama i financijskim djelatnicima te svima onima koji na bilo koji način sudjeluju u procesu upravljanja u javnom sektoru. Osim toga, ova knjiga pisana je i za studente ekonomskih fakulteta i poslovnih škola, a zatim i drugih fakulteta na kojima se izučava problematika javnog sektora. Pitanje odgovornosti i transparentosti javnog sektora doista može biti interesantno čitavom nizu različitih korisnika. U tom kontekstu, nadamo se da smo napravili knjigu koja će biti dobro prihvaćena među revizorima, računovođama, studentima i široj čitalačkoj javnosti. Zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način pridonijeli objavljivanju ove knjige. Posebnu zahvalnost dugujemo nakladniku - Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odgovornost za sve napisano u ovoj knjizi ipak snose samo autori. Primjedbe, prigovore i savjete prihvatit ćemo s uvažavanjem.

državna revizija, odgovornost, transparentnost, javni sektor

nije evidentirano