hrvatski

Pasivno pušenje i djeca: procjena izloženosti i zdravstvene posljedice

Ciljevi: Prospektivno procijeniti 1) koncentracije metala i progesterona u posteljičnom tkivu u ovisnosti o pušenju cigareta 2) utjecaj pušenja roditelja na učestalost prehlada djece tijekom zimskih mjeseci. Metode: Prvo istraživanje obuhvatilo je rodilje prosječne dobi 28 godina, 29 nepušačica i 27 žena koje su pušile tijekom trudnoće ili do godinu dana prije trudnoće. Skupljene su posteljice nakon poroda u terminu i analizirani metali (atomskom apsorpcijskom spektrometrijom) i posteljični progesteron (specifičnim radioimunoesejem). Drugo istraživanje uključilo je 337 učenika drugih razreda osnovne škole, iz gradskog i prigradskog područja. Prikupljeni su opći podaci o učeniku i obitelji te o navici pušenja roditelja. Tijekom šest mjeseci praćena je učestalost medicinski dijagnosticiranih respiracijskih infekcija. Rezultati: U posteljicama pušačica u odnosu na nepušačice nađene su dvostruko više koncentracije kadmija i sniženo željezo te upola niže koncentracije progesterona kao pokazatelja učinka izloženosti duhanskom dimu. Utvrđeno je da gotovo 59% školske djece živi u kućanstvu s barem jednim pušačem. Učestalost prehlada djece bila je 25%. Prehlade su u djece izložene pušenju obaju roditelja bile dvostruko češće, a djece izložene pušenju jednog roditelja 1, 65 puta češće nego u djece roditelja nepušača. Zaključci: Povezanost izloženosti duhanskom dimu i povišene koncentracije posteljičnog kadmija je očekivani nalaz, a istodobno sniženje posteljičnog progesterona je novi dokaz o zdravstvenom riziku za majku i fetus. Opasnost od čestih prehlada djece u svezi s pušenjem roditelja važan je javnozdravstveni problem.

Dišni sustav - infekcije; Duhanski dim - izloženost u okolišu; učinci na djecu; Metali - sastojci duhanskog dima; Posteljica - indikator izloženosti u okolišu; produkcija steroidnih hormona; Roditelji - navika pušenja; zdravstveno prosvjećivanje

nije evidentirano