hrvatski

Ukupni sadrzaj fenola i antioksidacijska aktivnost sortnih hrvatskih vina iz tri berbe

Određene su koncentracije fenolnih antioksidansa, te antioksidacijske aktivnosti triju različitih berba crnih vina Plavac mali (Grgić) i bijelih vina Pošip (Grgić) i Žlahtina (Gršković). Sva tri kultivara (Vitis vinifera L.) trenutačno se primjenjuju u vinogradima duž dalmatinske obale. Dva različita testa, spektrofotometrijski Folin-Ciocalteauov test te redoks derivirana potenciometrijska titracija s elektrogeneriranim klorom, upotrijebljena su za kvantifikaciju fenolnih antioksidansa, a vrijednosti izražene u ekvivalentima galne kiseline. Slijedovi vina poredanih prema sve većoj koncentraciji fenola, određeni ovim dvjema metodama, usporedivi su. Od svih ispitanih vina, Plavac mali berbe 2003 imao je najveću koncentraciju fenola (5 g/L). Kao što se i očekivalo, zbog manjka antocijana i drugih pigmenata prisutnih u crnim vinima, svih šest bijelih vina imalo je otprilike deset puta manju koncentraciju fenola (prosječna koncentracija između 190-380 mg/L) od crnih vina. Ovo istraživanje fenola iz vina pokazuje učinkovitost brzih i pouzdanih analitičkih metoda, kao što su spektrofotometrija i derivirana potenciometrijska titracija, u kvantifikaciji fenola iz vina. Različite mogućnosti uklanjanja slobodnih radikala za isti set vina određene su prema Brand-Williamsovu testu. Rezultati su pokazali prosječno osam puta veću učinkovitost crnih vina pri uklanjanju slobodnih radikala od bijelih vina. Isto tako, manja učinkovitost primjećena je u sortama bijelih vina starijih berbi (2001 i 2002), dok je antioksidacijska aktivnost starijega crnog vina (Plavac mali 2001) nešto veća zbog nastajanja kondenziranih tanina.

vino; polifenoli; antioksidansi; antioxidant activity

nije evidentirano