hrvatski

Analiza bolničkog pobola kao mjerila teritorjalne distribucije SLE u Hrvatskoj

U nedostatku preciznijih pokazatelja, analizirali smo dostupne podatke o bolničkom pobolu kao prvi dostupni izvor u studiji epidemiologije SLE u Hrvatskoj. Prikupljeni su podaci za cjelokupnu populaciju 21 županije u Hrvatskoj, Analizirani su izvještaji o ispisanim bolesnicima iz 82 jedinice u 64 bolnice za 2001. i 2002. godinu. Izdvojeni su svi bolesnici s ispisnom dijagnozom MKB M32. Podaci su ručno pročišćeni i provjereni. . Prikazana je teritorijalna distribucija i demografske karakteristike hospitaliziranih zbog SLE u 2001. i 2002. godini. Izračunali smo standardizirane stope hospitalizacija na nacionalnoj razini te za pojedine županije pri čemu su upotrijebljeni podaci popisa stanovništva iz 2001. godine. 2001. godine su 22 bolničke jedinice ispisale 394 hospitalizacije 271 bolesnika, 38 muškaraca i 233 žene. 2002. je 25 bolničkih jedinica izvjestilo 457 hospitalizacija 279 bolesnika. 2001. je medijan dobi za muškarce bio 41 a za žene 43 godine, a u 2002. 37 za muškarce odnosno 43 godine za žene. Zabilježeno je tek 17, 7% rehospitalizacija u te dvije konsekutivne godine. Stopa hospitalizacije za sve bolesnike na državnoj razini je bila 6, 11 (muškarci 1, 78/žene 10, 12) u 2001. odnosno 6, 29/100000 (muškarci 1, 83/ žene 10, 43) u 2002. godini . Daljnjom analizom su ustanovljene značajne regionalne razlike u stopi hospitalizacije. U dvije uzastopne godine smo primjetili značajno više stope hospitalizacije za bolesnike iz Osječko-baranjske županije i Zadarske županije. Značajan porast broja liječenih od SLE je zabilježen u Primorsko-goranskoj županiji. Smatramo da je temeljem navedene analize bolničkog pobola moguće pretpostaviti da postoje regionalne razlike u učestalosti odnosno težini sistemskog lupusa. Potrebna su daljnja istraživanja.

SLE; stopa hospitalizacije; teritorijalna distribucija; Hrvatska

nije evidentirano