hrvatski

Korupcija: prisutnost, uzroci nastajanja i utjecaj na poduzetništvo u Hrvatskoj

U radu se polazi od definicije korupcije kao zlouporabe javnih ovlasti u privatne svrhe, i istražuje njezina prisutnost, uzroci nastajanja i utjecaj na poduzetništvo u Hrvatskoj. Budući da su suvremena istraživanja potvrdila sve izrazitiji negativni učinak korupcije na društveni razvitak i ekonomski rast, a posebice djelovanje korupcije kao prepreke razvitku poduzetništva, u radu se ispituje prvo prisutnost korupcije. U radu se koriste pokazatelji razine percepcije korupcije koji unatoč određenim slabostima, jedini pružaju međunarodno usporedivu i utemeljenu metodološku osnovicu za mjerenje korupcije. U tranzicijskim zemljama i Hrvatskoj percipirana razina korupcije je visoka u odnosu na svjetski prosjek, na što ukazuje kretanje indikatora percepcije korupcije (Transparency International) i indikatora kontrola korupcije (Svjetska banka), u razdoblju 1996. do 2004. godine. Kontrola korupcije je najslabiji akpekt kvalitete javnog upravljanja u svim tranzicijskim zemljama i signifikantno korelira s drugim aspektima kvalitete javnog upravljanja, a posebice s vladavinom prava i učinkovitosti javne uprave. Analiza za Hrvatsku je pokazala da je smanjenje percepcije korupcije povezano s boljim funkcioniranjem pravne države i višim stupnjem slobode mišljenja i odgovornosti javnog djelovanja. Značajnije unaprjeđenje kontrole korupcije nije moguće provesti bez sustavnog unaprjeđenja ostalih aspekata kvalitete javnog upravljanja. Empirijsko je modeliranje uzroka nastajanja korupcije u tranzicijskim zemljama pokazalo da se percipirana prisutnost korupcije smanjuje s višom razinom ekonomskog blagostanja i društvenog razvitka, većim stupnjem ekonomskih sloboda, vladavinom prava i učinkovitošću javne uprave. Ispitivanja utjecaja tranzicijskih reformi putem agregatnog tranzicijskog indeksa pokazala su značajan pozitivan utjecaj na smanjenje prisutnosti korupcije. Međutim, utjecaj parcijalnih reformi na smanjenje korupcije nije jednoznačan, što potvrđuje hipotezu da su simultane i sustavne tranzicijske reforme nužne i značajne za suzbijanje korupcije. Empirijska je analiza ispitivanja percepcije korupcije među stanovništvom Hrvatske pokazala visoku percepciju raširenosti korupcije. Rezultati upućuju na razlike u razini percepcije obzirom na socio-ekonomska i demografska obilježja ispitanika, te njihovu regionalnu pripadnost. Više obrazovano stanovništvo s višim prihodima kućanstva koje živi u većim naseljima ima višu percepciju prisutnosti korupcije. Najveća prisutnost korupcije u Hrvatskoj ocijenjena je u sektoru lokalne vlasti, zdravstva i sudstva. Percepcija prisutnosti korupcije u lokalnoj vlasti je najveća u regiji istočne Hrvatske, a regije u kojima je percipirana manja korumpiranost lokalne vlasti u odnosu na središnju državu imaju i višu razinu razvijenosti (Istra, Primorje, Gorski Kotar, sjeverna Hrvatska). Također je utvrđena pozitivna veza između više razine antikorupcijske svijesti stanovništva po županijama i više razine razvijenosti pojedine županije. U demografski mlađim županijama prisutnija je svijest o štetnosti korupcije. Kao i kod stanovništva, percepcija prisutnosti korupcije kod hrvatskih gospodarstvenika je također visoka. I kod stanovništva i kod gospodarstvenika zabilježena je percepcija rastuće prisutnosti korupcije u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje. Gospodarstvenici u Hrvatskoj posebno zabrinjavajućom percipiraju političku korupciju koja se očituje u povezanosti korupcije s odlukama o dodjeli javnih ugovora, donošenjem pogodovanih mjera ekonomske politike i raspodjele sredstava javnih fondova povlaštenim poduzećima i pojedincima. Korupcija je u 2004. godini dosegla visoko 4. mjesto od ukupno 14 najproblematičnijih čimbenika poslovanja, a prema mišljenju podskupine velikih poduzeća, korupcija je druga po važnosti prepreka poslovanju u Hrvatskoj. Obzirom na vrlo visoku elastičnost korupcije u odnosu na rast poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj, korupcija djeluje kao ujednačena porezna stopa i najviše opterećuje male poduzetnike i djelatnosti s niskim koeficijentom obrtaja kapitala. Evaluacija mjera radi suzbijanja korupcije kao prepreke društveno-ekonomskom razvitku i poduzetništvu, pokazala je relativni neuspjeh programa međunarodnih institucija, primjerice pomoći Svjetske banke u tranzicijskim zemljama. U Hrvatskoj je formalno-pravno intenzivirana aktivnost donošenja mjere antikorupcijske politike, prvenstveno u cilju zadovoljavanja normativnih političkih kriterija za članstvo u Europskoj uniji. Slabi rezultati borbe protiv endemske korupcije u Hrvatskoj rezultat su neučinkovite provedbe antikorupcijske politike.

korupcija; tranzicijske reforme; regionalni razvitak; antikorupcijska svijest; prepreke poduzetništvu; Hrvatska

nije evidentirano