hrvatski

Pokazatelji zdravstvenog stanja djece u Hrvatskoj

Prema demografskim pokazateljima možemo zaključiti da pripadamo zemljama sa starim stanovništvom, bez obnove stanovništva koja bi osigurala biološki opstanak nacije, jer je 2003. godine zabilježeno 12.907 umrlih više nego živorođenih. Prema mortalitetnim pokazateljima nalazimo da se dojenačka smrtnost u Hrvatskoj postupno smanjuje (6, 3/1.000 živorođenih), ali je još uvijek daleko od prosjeka gospodarski razvijenih zemalja Europske Unije (4, 7). Uzroci dojenačkih smrti vezani su uz prerani porod i posljedice nezrelosti, a u dobi 1-14 godina prevladavaju smrti od nesreća, malignomi, kongenitalne anomalije i neurološke bolesti i oštećenja. U pobolu prevladavaju respiratorne infekcije – u ambulantama primarne zdravstvene zaštite lakši oblici infekcija gornjih dišnih puteva, a u bolničkoj skrbi su uz operacije tonzila i adenoida najučestalije pneumonije. Osim bolesti dišnog sustava među vodećim uzrocima hospitalizacija u dječjoj dobi su gastroenteritisi i operacije apendiksa, a iza 10. godine života značajan uzrok hospitalizacija su i ozljede glave kao posljedica različitih nesreća. Obuhvat djece preventivnim mjerama zdravstvene zaštite – sistematskim pregledima i cijepljenjem je u okvirima predviđenog standarda. Prema podacima rutinske zdravstvene statistike moguće je dobiti pokazatelje koji se odnose na somatski aspekt zdravlja, kao što je ovim pregledom i prikazano. Međutim, potrebno je naglasiti da u zdravstvenoj zaštiti djece danas sve veću pozornost treba posvećivati i emocionalnim, socijalnim i okolišnim čimbenicima koji utječu na zdravstveno stanje te zajedno s drugim sektorima surađivati u programima promicanja zdravlja i sprječavanja bolesti.

demografski podaci; pobol i smrtnost djece; zaštita zdravlja

nije evidentirano