hrvatski

Socijalno-medicinske značajke živorođenih i perinatalno umrlih u Hrvatskoj

Uvod Poznato je da perinatalni ishod ovisi o čitavom nizu čimbenika socijalne i medicinske naravi. Ipak, nadzor nad trudnicom i plodom kojeg timski provodi niz stručnjaka kroz dobro organiziranu perinatalnu zaštitu od posebnog je značaja za smanjenje mortaliteta i morbiditeta. Cilj rada je utvrđivanje socijalnih i medicinskih značajki majki koje su mogle utjecati na perinatalni ishod među rođenima u hrvatskim rodilištima 2003. godine. Metodologija Analizirani su podaci za 39.397 ukupno rođenih među kojima je 39.024 živorođenih, 217 mrtvorođenih i 156 neonatalno umrle djece. Od socijalnih značajki su promatrani: bračnost, obrazovanje, prethodni porodi i namjerni prekidi trudnoće. Od medicinskih značajki analizirani su: dob majke, broj antenatalnih kontrola, vrijeme 1. pregleda, spontani prekidi trudnoće, trajanje trudnoće i patologija u trudnoći. Rezultati Među živorođenima bilo je 13, 7% majki bez osnovnog obrazovanja ili s osnovnoškolskim obrazovanjem, a među majkama perinatalno umrlih 16, 7%. Živorođenih od neudanih majki ili iz izvanbračne zajednice bilo je 6%, a perinatalno umrlih 13, 7%. Kao prvo dijete zabilježeno je 48, 1% živorođenih i 50, 1% perinatalno umrlih, kao drugo po redu 33, 9% živorođenih i 23, 9% perinatalno umrlih, a kao treće ili višeg reda rođenja bilo je 18% živorođenih i 26% perinatalno umrlih. U 5, 5% živorođenih i 7, 8% perinatalno umrlih nalazimo ranije namjerne prekide trudnoće majke. Prema dobi majke bilo je 5% živorođenih od majki mlađih od 19 godina i 6, 5% perinatalno umrlih te 10, 8% živorođenih i 15% perinatalno umrlih od majki iznad 35 godina. Prema broju pregleda u trudnoći nalazimo 5, 6% živorođenih i 14, 2% perinatalno umrlih s 0-2 pregleda majke. U perinatalno umrlih je i visok udio s nepoznatim brojem kontrola od 11, 5%, dok je u skupini živih taj udio samo 1%. Vrijeme 1. pregleda do 12. tjedna gestacije je u 67, 1% živorođenih te u 30, 8% perinatalno umrlih, ali za 58% perinatalno umrlih nalazimo da je ovaj podatak nepoznat. Spontani prekidi trudnoće su registrirani u majki 13, 5% živorođenih i 18% perinatalno umrlih. Trudnoća je završila porodom u razdoblju 22-36 tjedana gestacije u 5, 6% majki živorođenih i 71% majki perinatalno umrlih. Od najučestalijih patoloških stanja u trudnoći majke nalazimo prijeteći prijevremeni porod u 6, 3% majki živorođenih i 19, 3% perinatalno umrlih, infekciju mokraćnog sustava u 3, 2% majki živorođenih i 2, 4% perinatalno umrlih, korioamnionitis u 1, 5% majki živorođenih i 21, 5% perinatalno umrlih, serklažu u 1, 1% majki živorođenih i 2, 7% perinatalno umrlih, antepartalnu hemoragiju u 0, 04% majki živorođenih i 3, 2% perinatalno umrlih, abrupciju placente u 0, 08% majki živorođenih i 9, 4% perinatalno umrlih, gestacijsku hipertenziju u 2% majki živorođenih i 4, 8% majki perinatalno umrlih, preeklampsiju u 0, 6% majki živorođenih i 3% perinatalno umrlih i eklampsiju u 0, 08% majki živorođenih i 1, 9% perinatalno umrlih. Zaključak Rezultati pokazuju da socijalno-medicinski čimbenici poput nižeg obrazovnog statusa, izvanbračnog rađanja, starije dobi i adolescentne dobi, pariteta, a posebice neadekvatne antenatalne skrbi i određenih patoloških stanja u trudnoći znatno utječu na perinatalni ishod. Regionalna organizacija zaštite, edukacija zdravstvenih djelatnika, razvoj zdravstveno-informacijskog sustava s kvalitetnijim praćenjem podataka o perinatalnoj skrbi te edukacija stanovnišva, prije svega budućih roditelja, o važnosti prenatalne zaštite zasigurno će imati dugoročne povoljne učinke na smanjenje perinatalne smrtnosti.

socijalno-medicinske značajke; živorođeni; perinatalno umrli

nije evidentirano