hrvatski

Podrijetlo i metabolička sudbina lipida kože

Lipidi površine kože su smjesa sebacealnih i epidermalnih lipida. Tijekom epidermalnog diferenciranja, fiziološki se sastav bitno mijenja. Količina glicerofosfolipida i sfingomijelina se smanjuje, a neutralnih lipida, ceramida i acil-ceramida povećava. Masne kiseline, kao sastavni dio složenih lipida, pretežni su i često dominantni dio lipida kože. Dvije su izrazito prepoznatljive uloge masnih kiselina: (1) one oizgrađuju lipidni dio membranskih struktura i (2) one igraju presudnu ulogu kao preteče medijatora okozanoidnog reda (prostaglandini, leukotrieni i dr.). Nedostatak esencijalnih masnih kiselina uzrokuje izrazite patološke promjene na koži štakora, ali iljudi, kao što su epidermalne hiperproliferijaluće keratoze, transepidermalni gubitak vode, kao i moguća pojava upalnih procesa. Brojni su poremećeni metabolički putevi koji su uzrok patobiokemijskih promjena u koži. Jedan od najčešćih je poremećena povezanost arahidonske kiseline (20:4, omega-6) s prostaglandinom E2. Neki od spomenutih fenomena u određenoj su mjeri specijes specifični, tako da se rezulati dobiveni u eksperimentima na pokusnim životinjama moraju s određenom rezervom interpretirati pri primjeni na humani organizam.

lipidi; epidermis; anatomska i histološka raspodjela

nije evidentirano