hrvatski

Neke mjerljive značajke obiteljskih odnosa roditelja i adolescenata kao odrednica pojave bolesti ovisnosti

Ovaj je rad dio znanstvenog projekta „ Praćenje korištenja sredstava ovisnosti u populaciji srednjoškolaca Dubrovačko-neretvanske županije“ kojeg u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 2001. godine kontinuirano provodi i financira Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost korištenja sredstava ovisnosti u populaciji srednjoškolaca Dubrovačko-neretvanske županije te omogućiti dublje razumijevanje korištenja sredstava ovisnosti kao društveno patološke pojave procjenom rizičnih i zaštitnih čimbenika obiteljskih odnosa. Istraživanje je provedeno 2003 godine a obuhvatilo je 1298 učenika od čega 680 djevojaka i 618 mladića u dobi od 14 do 19 godina. Uočeno je kako je marihuana najčešće sredstvo konzumiranja kod mladih bilo da je riječ o eksperimentatorima, povremenim ili svakodnevnim uzimateljima. Dob početka uzimanja opojnih sredstava ; sedativa, marihuane i ljepila, najčešća je između 14 i 15 godine, dok se amfetamini, kokain, opijati i LSD, najčešće probaju s 16 godina i više. Podaci su statistički analizirani deskriptivno-statističkim metodama kroz tablice frekvencije, medijan, minimalnu i maksimalnu vrijednost. Značajnost razlike konzumacije opojnih droga po spolu, mjestu življenja, i dobnim skupinama, kao i rizičnim i zaštitnim čimbenicima od strane majke i oca testirana je neparametrijskim Mann-Whitney U testom, a po razredima ( prvi, drugi..srednje) Kruskal-Wallis testom. Kompjutorskom analizom ispitanici su podijeljeni u dvije skupine: učenici koji su visokorizični za nastanak ovisnosti (oni učenici koji svakodnevno ili nekoliko puta tjedno konzumiraju određeno sredstvo ovisnosti) i kao kontrolna skupina učenici koji su manje rizični (oni učenici koji su nikad ili samo jednom probali, te nekoliko puta godišnje) kao glavna izlazna varijabla. Pearson-ov hi-kvadrat test i Fisher-ov egzaktni test korišten je u evaluaciji statističke značajnosti između te varijable i obiteljskih odnosa. Povezanost između ovisnosti i obiteljskih odnosa procijenjena je uz pomoć omjera vjerojatnosti (Odds Ratio), i 95 %-tne granice pouzdanosti (Confidence Interval). Najčešći rizični čimbenici koje koriste i majke i očevi u odgoju djeteta, a pokazali su se statistički značajnim jesu: Prigovaranje, zabrana onoga što je dopušteno njihovim vršnjacima te nezadovoljstvo s bilo čim što učenici naprave.To nas navodi na zaključak da ukoliko postoji prisutnost ovih rizičnih čimbenika veća je vjerojatnost kako će dijete biti visoko rizično za nastanak ovisnosti. Kod zaštitnih čimbenika odnosa majke prema djetetu statistički značajnim pokazale su se varijable: „ Otvoreno iskazuje pozitivne emocije i toplinu“ , „ dozvoljava mi imati različito mišljenje od nje“ , „ Primijeti da sam zbog nečega uznemiren“ . Kod odnosa oca i djeteta statistički značajnim su se pokazale varijable ; „ Iskren je“ , „ Otvoreno pokazuje pozitivne emocije i toplinu“ , „ Dopušta mi imati svoje tajne“ , „ Mogu računati na njegovu pomoć“ . Statistički je dokazano ukoliko postoji prisutnost obiteljskog nasilja u rješavanju obiteljskih problema na način da se roditelji tuku povećava se vjerojatnost uzimanja svih sredstava ovisnosti, i to najviše kod uporabe LSD-a jer je 32 puta veća vjerojatnost ukoliko se roditelji tuku da će dijete uzimati svakodnevno ili nekoliko puta tjedno LSD. Takav učestali način uzimanja može se smatrati ovisničkim ponašanjem. Kod uporabe opijata vjerojatnost je 30 puta veća, a kod uporabe amfetamina, vjerojatnost je 28 puta veća. Najmanja vjerojatnost postoji kod uporabe marihuane i to 8 puta veća vjerojatnost da će dijete biti visoko rizično za nastanak ovisnosti ukoliko se roditelji tuku. Pomoću ovog istraživanja, moguće je predvidjeti rizične činitelje odrastanja i tako posredno prevenirati ovisnost o drogama. Naime, pomoću sveobuhvatnog angažmana različitih stručnjaka i institucija u društvu moguće je izraditi preventivne programe ovisnosti o drogama koji bi pomogli mladima i njihovim obiteljima u jačanju njihovih potencijala, potrebnih za borbu protiv ove opake bolesti .

obiteljski odnosi; roditelji; adolescenati; bolest ovisnosti

nije evidentirano