hrvatski

Evocirani potencijali voljnih pokreta

Kako bismo pokazali utjecaj uvjeta u kojima se odvija voljni pokret (pritiskanje tipkala palcem lijeve ili desne ruke) na aktiviranje moždanih regija, osmišljene su četiri skupine eksperimenata: spontano pritiskanje tipkala: pritiskanje tipkala nakon zvučnog stimulusa ; brojenje ciljnih zvučnih stimulusa: pritiskanje tipkala nakon ciljnog zvučnog stimulusa. Usporedba eksperimenata dala je uvid u složenost izvođenja naizgled jednostavnog pritiskanja tipkala palcem. Prije spontanog voljnog pokreta javlja se vrlo dugi pripremni dio. Aktiviraju se motoričke regije smještene u frontocentralnom području koje su zadužene za planiranje, pripremanje i izvršavanja pokreta. U eksperimentima gdje je ispitanik trebao reagirati nakon zvučnog stimulusa se prije stimulusa javlja aktivnost u frontocentralnom području, ali je ona ovdje posljedica očekivanja stimulusa. Nakon prezentacije stimulusa javlja se kognitivna komponenta koja je najizraženija u parijetalnom području. Amplituda i latencija te komponente ovise o složenosti uvjeta prezentacije stimulusa. Što je ciljni stimulus rijeđi, to amplituda i latencija kognitivne komponente imaju veće iznose. S toga su amplitude u eksperimentu u kojem su ispitaniku bila predstavljena dva stimulusa, od kojih je rjeđi bio ciljni, bile puno veće nego u eksperimentu u kojem su svi stimulusi bili jednaki. Vrijeme reakcije ispitanika bilo je znatno duže u slučaju izborne reakcije. Pokazano je i da se ako se u eksperimentu s dvije vrste zvučnih stimulusa ne izvede sam pokret, već se ciljni stimulusi samo broje, javljaju sve komponente evociranih potencijala kao i u slućaju izvođenja pokreta, osim same motoričke komponente. Ovo je istraživanje svakako dokazalo našu pretpostavku da isti pokret izveden u različitim uvjetima dovodi do različitih moždanih aktivnosti.

evocirani potencijali; voljni pokreti

nije evidentirano