hrvatski

STUDIJ PRIRODNIH BOJILA – DOPRINOS HUMANOJ EKOLOGIJI

U literaturi se nalazi vrlo malo podataka o kemijskim osobinama biljnih ekstraktata kao potencijalnim izvorima prirodnih bojila. U ovoj doktorskoj disertaciji s naslovom: „ Studij prirodnih bojila – doprinos humanoj ekologiji“ temeljno je bilo utvrditi koja je komponenta u izabranim biljnim ekstraktima, odgovorna za dobiveni ton boje, odnosno za stvaranje obojenog kelata. Primjenom analitičkih metoda: UV/VIS spektrofotometrijom, tankoslojnom kromatografijom (TLC) i tekućinskom kromatografijom visoke učinkovitosti (HPLC) provedena je kvalitativna i kvantitativna analiza biljnih ekstrakata jasenove kore (Fraxinus ekscelsior) i bobica crne bazge (Sambucus nigra). Potvrđeno je da sadrže flavonoidne supstance: kvercetin dihidrat, izokvercitrin i rutin trihidrat, koji su, za preliminarna istraživanja, uzeti kao standardni spojevi („ modeli“ ). Reaktivnost „ modela“ , kao i biljnih esktrakata prema izabranim metalnim solima: KAl(SO4)2• 12H2O, FeSO4• 7H2O, CuSO4• 5H2O i SnCl2• 2H2O, ispitana je in vitro. Dokazana je najveća reaktivnost glikozidnih derivata i to slijedom: Cu2+ > Fe2+ > Al3+ > Sn2+, što je potvrđeno i za vodene biljne ekstrakte. Potvrđeno je da vodeni biljni ekstrakti imaju određenu supstantivnost prema vunenom supstratu. Ovisno o reaktivnosti i stvaranju obojenih kelata, najveća dubina obojenja dobiva se za Fe2+ ione. Utjecaj vrste metala na ton obojenih kompleksa, potvrđena je određivanjem kolorističkih koordinata. Za močila KAl(SO4)2• 12H2O i SnCl2• 2H2O dobiveni su žuto-narančasti tonovi, za CuSO4• 5H2O narančasto-smeđi, a za FeSO4• 7H2O akromatsko-kromatska maslinasta obojenja. Atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (AAS), na temlju skinute količine iona željeza i bakra u vodenoj kupelji, dokazano je da flavonoidni derivati sa Fe2+ ionima daju stabilnije komplekse. Stabilnost nastalih obojenih kompleksa dodatno je potvrđena dobrom postojanosti obojenja na pranje. Potvrđena je dobra biorazgradljivost biljnih ekstrakata, BPK5/KPK  0, 25. Spektrofotometrijskim određivanjem SAK vrijednosti te smanjenjem vrijednosti nakon procesa bojadisanja, potvrđuje se supstantivnost biljnog ekstrakta kao potencijalnog prirodnog bojila. Potvrđena je dobra zaštita od štetnog sunčevog zračenja, UPF 50+, s naglaskom na dobru zaštitu od UVB zračenja.

prirodna bojla; flavonoidi; kelati; HPLC; TLC; AAS; koloristički paramteri; biološki parametri; UPF

nije evidentirano