Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Državna revizija (CROSBI ID 6135)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Akrap, Verica ; Čoh Mikulec, Biserka ; Kasum, Vesna ; Kordić, Hrvoje ; Krasić, Šima ; Mamić Sačer, Ivana ; Pernar, Lidija ; Serdarušić, Jozo ; Sever, Sanja ; Žager, Lajoš Državna revizija. Zagreb: Masmedia, 2009

Podaci o odgovornosti

Akrap, Verica ; Čoh Mikulec, Biserka ; Kasum, Vesna ; Kordić, Hrvoje ; Krasić, Šima ; Mamić Sačer, Ivana ; Pernar, Lidija ; Serdarušić, Jozo ; Sever, Sanja ; Žager, Lajoš

Krasić, Šima ; Žager, Lajoš

hrvatski

Državna revizija

U suvremenim uvjetima poslovanja revizija se razmatra, prije svega, u kontekstu zaštite interesa vlasnika kapitala i stvaranja realne i objektivne informacijske podloge. Financijski izvještaji su konačni proizvod računovodstva, temeljem kojih se generiraju informacije kao pretpostavke za donošenje određenih poslovnih odluka. Pravilnost poslovnih odluka ovisi o kvaliteti informacija iz financijskih izvještaja. U tom smislu financijski izvještaji u suvremenim uvjetima poslovanja podliježu neovisnoj i objektivnoj reviziji. S obzirom da je revizija složen i kompleksan pojam, razmatranje ove problematike neizostavno uključuje definiranje pojma revizije kao i njezine uloge u tržišnom gospodarstvu. Osim toga, potrebno je razlikovati vrste revizije kao i njihova obilježja. Kad je riječ o pojedinim vrstama revizije prije svega potrebno je voditi računa o kriterijima njihove klasifikacije. Revizija se, kao i druge discipline, u svojim ispitivanjima i istraživanjima služi određenim metodama. Poznavanje tih metoda preduvjet je za oblikovanje revizijskog procesa. Osim toga, sve intenzivnije se primjenjuju analitički postupci u reviziji. Institucije i poduzeća u javnom sektoru podliježu državnoj reviziji, koja revidira sve državne financijske aktivnosti. Pri tome djelokrug državne revizije uključuje financijsku reviziju i reviziju učinkovitosti. Drugim riječima, revizijom se utvrđuje iskazuju li financijski izvještaji revidiranog subjekta istinit financijski položaj, jesu li proračunska sredstva utrošena u skladu s planiranim i odobrenim sredstvima, i to na učinkovit i svrsishodan način te jesu li u poslovanju dosljedno primijenjeni važeći zakoni i drugi propisi. U tom smislu, u drugom poglavlju pristupa se oblikovanju i analizi državne revizije kao jedne od temeljnih pretpostavki uspješnog upravljanja i odlučivanja u javnom sektoru. Za kvalitetno razmatranje problematike državne revizije potrebno je uvažiti temeljne pretpostavke za njezino uspješno obavljanje. To nužno implicira razmatranje pojma, nadležnosti i uloge državne revizije u suvremenim gospodarstvima. Isto tako potrebno je uvažiti pretpostavke za učinkovito funkcioniranje državne revizije. Prije svega to se odnosi na načine i svrhu revizijskog izvješćivanja te praćenje provedbe preporuka. Ovu vrstu revizije u Republici Hrvatskoj provodi Državni ured za reviziju, koji mora voditi računa o suvremenim razvojnim zahtjevima, provoditi strateško planiranje, ali i mjeriti učinkovitost provedenih revizija. Svaka znanstvena disciplina ima svoj razvojni put koji često određuje stanje profesije u nekoj zemlji, stoga se razmatra povijesni razvoj državne revizije u Republici Hrvatskoj, funkcionalni i teritorijalni ustroj, te uloga područnih ureda Državnog ureda za reviziju. Osobito važno pitanje u kontekstu organizacije državne revizije u Republici Hrvatskoj jest pitanje certificiranja državnih revizora. Naime, u našim uvjetima poslove državne revizije mogu obavljati samo osobe koje imaju zvanje ovlaštenoga državnog revizora, za koje je, između ostalog, potrebno imati odgovarajuće radno iskustvo i položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenoga državnog revizora. S obzirom da se poslovi državne revizije obavljaju u ime i za račun države, pri obavljanju revizije potrebno je uvažavati kriterije za ocjenu pravilnosti financijskih izvještaja, a to su računovodstvena načela, računovodstveni standardi i svi mjerodavni zakonski propisi, a postupak revizije provodi se u skladu sa specifičnim revizijskim standardima javne ili državne revizije. U tom kontekstu moguće je govoriti o INTOSAI revizijskim standardima koje je usvojila Međunarodna organizacija vrhunskih revizijskih institucija (International Organization of Supreme Audit Institutions). Osim INTOSAI revizijskih standarda, u okviru četvrtog poglavlja obrađena su revizijska i etička načela državne revizije, s naglaskom na temeljne dokumente državne revizije - Limsku deklaraciju i Kodeks profesionalne etike državnih revizora. Cjelokupni djelokrug državne revizije usmjeren je na provedbu financijske revizije i revizije učinkovitosti. Proces financijske revizije podijeljen je u nekoliko temeljnih faza: planiranje revizije što uključuje razumijevanje poslovanja subjekta revizije i njegovog okruženja, određivanje značajnosti, procjenu rizika, te kontrolne mehanizme za smanjenje rizika, razvijanje plana i programa revizije, zatim provedbu revizije što uključuje pribavljanje revizijskih dokaza i provedbu revizijskih testova, ocjenu rezultata revizije, korištenje rada unutarnjih revizora i stručnjaka iz drugih područja. U posljednjoj fazi obavljanja financijske revizije, izrađuje se izvješće u kojem se izražava mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju. Druga temeljna vrsta revizije koju obavljaju institucije državne revizije je revizija učinkovitosti. U tom smislu uobičajeno se ističu sljedeće faze procesa revizije učinkovitosti: predplaniranje, planiranje revizije, provedba revizije i izrada izvješća. Uz to, kao značajna faza u provedbi revizije učinkovitosti ističu se postupci izvještavanja o obavljenoj reviziji kao i kontrole kvalitete revizije. Kao logična poveznica prethodnih poglavlja, nameće se potreba razmatranja povezanosti državne i unutarnje revizije u javnom sektoru. Za razumijevanje i učinkovito korištenje rezultata rada unutarnje revizije, državni revizori trebaju poznavati elemente sustava unutarnjih financijskih kontrola, značenje unutarnje revizije, predmete ispitivanja i ocjene unutarnje revizije, te voditi računa o organizacijskim pretpostavkama unutarnje revizije, što uključuje poznavanje standarda i profesionalne etike unutarnje revizije. U suvremenim uvjetima poslovanja, u provedbi revizija sve se više daje značaj reviziji informacijskih sustava. Činjenica da se suvremeno poslovanje temelji na informacijskim tehnologijama dovodi do potrebe da se informacijski sustavi koji podržavaju takvo poslovanje također i provjere u kontekstu njihove ispravnosti i kvalitete. Iako se revizija informacijskih sustava češće promatra kao funkcija profitno orijentiranih poduzeća, ova vrsta revizije vrlo je važna i za subjekte državne revizije. Zbog toga se u kontekstu provedbe revizije, sve više stavlja naglasak na uspostavljanje sustava unutarnjih kontrola u informacijskim sustavima javnog sektora. Pri uspostavljanju unutarnjih kontrola potrebno je prije svega voditi računa da se radi o primjeni sustava koji obuhvaća pet međusobno povezanih komponenti koje djeluju kroz cijelu organizaciju: kontrolno okruženje, procjenu rizika, kontrolne radnje, informiranje i priopćavanje, te promatranje. Osim unutarnjih kontrola koje su već ugrađene u poslovni sustav u velikim i složenim organizacijama potrebno je organizirati unutarnju reviziju kao funkciju koja nadzire opće i aplikacijske kontrole. Neovisna institucija državne revizije temeljni je uvjet za uspostavu javne odgovornosti svih korisnika državnog proračuna za zakonito, pošteno i svrhovito upravljanje javnim financijama, te važan čimbenik u sprječavanju i otkrivanju korupcije. Stavljen je naglasak na načine sprječavanja korupcije kao i čimbenike održavanja preventivnog okruženja. Također se daju iskustva državnih revizija drugih zemalja u sprječavanju i otkrivanju korupcije. Osim toga, za razmatranje prijevare i korupcije potrebno je na vrijeme identificirati pokazatelje zlouporabe, moguće znakove upozorenja kao i čimbenike koji promiču prijevaru i korupciju. Kao nezaobilazna odrednica razmatranja ove problematike, u ovom poglavlju su predloženi mogući načini povećanja odgovornosti u javnom sektoru, sadržaj i postupci oblikovanja smjernica za sprječavanje korupcije. S obzirom da je u posljednjim desetljećima dvadesetog stoljeća privatizacija državnog sektora u mnogim zemljama bila jedan od najvažnijih čimbenika gospodarskog razvitka, posljednje poglavlje u ovoj knjizi posvećeno je ulozi državne revizije u privatizaciji. U svijetu je privatizacija provedena u različitim oblicima. Odražava se u povlačenju države od izravnog sudjelovanja u mnogim područjima gospodarskih aktivnosti, a proces se proširio i na tradicionalna područja državnih aktivnosti, kao što je osiguranje različitog opsega javnih usluga. Republika Hrvatska se uključila u privatizacijske procese početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, kada je usvojen Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća. Ključno pitanje u privatizaciji je pitanje određivanja ciljeva i strategije privatizacije kao i određivanje privatizacijskih programa. Posebna pozornost u ovom dijelu knjige je posvećena procesu privatizacije u Republici Hrvatskoj te ulozi državne revizije u tom procesu. Također, daju se iskustva drugih zemalja u reviziji privatizacije. Osim toga, u ovom poglavlju se obrađuje revizija pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj, kriteriji za ocjenu postupaka privatizacije, te rezultati revizije pretvorbe i privatizacije.

revizija ; državna revizija ; INTOSAI revizijski standardi ; proces revizije ; unutarnja revizija ; javni sektor ; revizija informacijskih sustava ; sprječavanje i otkrivanje prijevare i korupcije ; privatizacijski proces

nije evidentirano

engleski

Government Auditing

nije evidentirano

auditing ; government auditing ; INTOSAI auditing standards ; auditing process ; internal auditing ; public sector ; information systems auditing ; preventing and detecting fraud and corruption ; privatization process

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Masmedia

2009.

978-953-157-529-4

520

objavljeno

Povezanost rada

Ekonomija