hrvatski

Odnos imovinskog stanja osiguranika i korištenja zdravstvene službe – upravljanje smanjivanjem regionalnih razlika

Istraživanje odnosa imovinskog stanja osiguranika i korištenja zdravstvene službe u svrhu upravljanje smanjivanjem regionalnih razlika napravljeno je na reprezentativnom uzorku od 12.540 odraslih osoba oba spola koji je eksplicitno stratificiran u šest regija: grad Zagreb, Istočna Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Zapadna Hrvatska i Južna Hrvatska. Korištena je anketa namijenjena za dobivanje komprehenzivne ocjene zdravstvenog stanja odraslih koja je sadržavala pitanja o zdravstvenom stanju, korištenju zdravstvene službe, i potencijalnim rizicima za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Anketu je provodio Hrvatski projektni tim u suradnji s Kanadskim društvom za međunarodno zdravlje (Canadian Society for International Health). U uzorku je bilo 2890 (31, 9%) osoba muškog i 6180 (68, 1%) osoba ženskog spola. Srednja dob je bila 53, 96 godina (CI 53, 61-54, 32), medijan 55 godina, minimum 18 a maksimum 101 godina. U Gradu Zagrebu bilo je 1447 (15, 9%) ispitanika, u istočnoj regiji 1707 (18, 8%) , u južnoj 1496 (16, 5%), zapadnoj 1323 (14, 6%), centralnoj 1630 (18, 0%) i sjevernoj regiji 1467 (16, 2%) ispitanika. Istražujući povezanost zdravstvenih potreba kroz postojeće kronične bolesti i stanja s glavnim odabranim socioekonomskim obilježjima dobiveni su rezultati da je udio osoba s povećanim zdravstvenim potrebama izrazito ovisan o spolu, dobi, regiji, obrazovanju, zanimanju, zaposlenosti, bračnom statusu, razini urbaniziranosti i imovinskom stanju. Utvrđeno je da po varijablama ženski spol, viša životna dob, življenje u Gradu Zagrebu, centralnoj i istočnoj regiji, niži stupanj obrazovanja, nezaposlenost, niža razina urbaniziranosti, i niže imovinsko stanje imaju statistički značajno zastupljenije povećane zdravstvene potrebe. Ističu se rezultati da su visokofrekventni posjeti liječniku opće medicine (više od 10 posjeta u proteklih godinu dana) bili statistički značajno zastupljeniji kod ispitanika ispodprosječnog imovinskog stanja (hi-kvadrat=114, 062, df=20, p<0, 001), a isti rezultat dobiven je i za posjete specijalistu (hi-kvadrat=43, 639, df=20, p=0, 002). Izmjereni su rezultati i za ostale djelatnosti a utvrđene su i razlike u zastupljenosti barijera pri korištenju zdravstvenih usluga po djelatnostima (dugo čekanje, neljubazno osoblje, udaljenost od ordinacije i preveliki troškovi) gdje nađena statistički značajno veća opterećenost populacije ispodprosječnog imovinskog statusa u odnosu na ostale. Definirane su populacije i regije kod kojih bi trebalo poduzimati posebne mjere obzirom na nepovoljan međuodnos imovinskog stanja osiguranika i korištenja zdravstvene službe. Na temelju rezultata istraživanja može se preporučiti, prihvatiti i primjenjivati noviji pristup i način analize ukupnosti odnosa imovinskog stanja osiguranika i korištenja zdravstvene službe.

regionalne razlike; korištenje zdravstvene službe; imovinsko stanje; jednakost

nije evidentirano