Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Značaj nutritivnog označavanja i izrada prihvatljivog oblika za potrošača u Hrvatskoj (CROSBI ID 353893)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Ranilović, Jasmina Značaj nutritivnog označavanja i izrada prihvatljivog oblika za potrošača u Hrvatskoj / Colić Barić, Irena (mentor); Zagreb, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, . 2008

Podaci o odgovornosti

Ranilović, Jasmina

Colić Barić, Irena

hrvatski

Značaj nutritivnog označavanja i izrada prihvatljivog oblika za potrošača u Hrvatskoj

Cilj istraživanja bio je, na reprezentativnom uzorku odraslih osoba, utvrditi povezanost socio-demografskih i zdravstvenih čimbenika sa stavovima o hrani, prehrani, zdravlju te nutritivnoj deklaraciji, a na prigodnom uzorku ispitanika odgovornih za kupovinu hrane u domaćinstvu, utvrditi utjecaj edukacije, oblika nutritivne deklaracije i spola, na procjenu nutritivne vrijednosti proizvoda te pronaći najprihvatljiviji oblik nutritivne deklaracije. S obzirom na navedeno, utvrđeno je da je 51% odrasle populacije adekvatno uhranjeno, 36% ima povećanu tjelesnu masu, a 12% je pretilo. Pod pojmom ''zdrave'' prehrane 50% populacije podrazumijeva ''svježu, prirodnu hranu''. Nešto više od polovice odrasle populacije smatra da ne treba mijenjati osobne prehrambene navike, za razliku od mlađe populacije koja ima prihvatljiviji stav prema ''zdravim'' navikama. Najbolji izvori informacija o ''zdravoj'' prehrani za 50% populacije su mediji (novine/časopisi, televizija/radio). Nutritivnu deklaraciju na hrani nikada ne čita ili rijetko čita 60% populacije, a redovito, uglavnom ili samo pri prvoj kupnji čita svega 39% populacije. Prediktori za (ne)čitanje nutritivnih informacija na deklaraciji su radni status, obrazovni status, spol, tjelesna aktivnost, broj članova u domaćinstvu i zdravlje. Oni koji čitaju nutritivnu deklaraciju, čine to uglavnom iz znatiželje (35%) ili želje za ''zdravom'' prehranom (30%). Trećina populacije smatra da bi boljem razumijevanju nutritivne deklaracije doprinijela upotreba većih slova, dopunska pojašnjenja i jednostavnija terminologija. 59% ispitanika navodi da su glavni su razlozi ne čitanja nutritivne deklaracije nedostatak interesa i odgovornosti za kupovinu hrane. Zdravstveni problemi za 38% populacije, koja ne čita deklaraciju, su mogući poticaj za promjenu u ponašanju, dok najveći broj ispitanika (43%) nije znao navesti što bi ih potaknulo na takvu promjenu.Na prigodnom uzorku odraslih potrošača odgovornih za kupovinu hrane statistički je utvrđen značajan utjecaj oblika nutritivne deklaracije na procjenu nutritivne vrijednosti proizvoda. Nakon nutritivne edukacije, muškarci su trebali statistički značajno manje vremena za takvu procjenu, u odnosu na žene. Na temelju deklariranih nutritivnih podataka na stražnjoj strani ambalaže, za odabir ''zdravijeg'' proizvoda, potrošačima je operativno najučinkovitiji tablični oblik nutritivnog deklariranja, a na temelju deklariranih nutritivnih podataka na prednjoj strani ambalaže, operativno je najučinkovitiji oblik ''semafora''. Navedeni rezultati značajan su doprinos općem razumijevanju prehrambenog ponašanja potrošača i doprinos čimbenicima važnim za odabir hrane. Na razini Hrvatske, mogu biti polazna osnova za otklanjanje čimbenika koji onemogućavaju da nutritivna deklaracija bude osnovni kriterij za odabir hrane, čime bi se poboljšale postojeće prehrambene navike i pridonijelo očuvanju zdravlja sveopće populacije.

Hrvatska; nutritivno deklariranje; ponašanje; potrošači; stavovi; zdrava (pre)hrana

nije evidentirano

engleski

Importance of nutrition labeling and developing acceptable formats for consumers in Croatia

nije evidentirano

Attitudes; Behaviour; Consumers; Croatia; Healthy eating; Nutrition labeling

nije evidentirano

Podaci o izdanju

143

23.12.2008.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Prehrambena tehnologija