hrvatski

Prvi rezultati izmjere respiracije tla u sastojini hrasta lužnjaka Pokupskog bazena

Odstupanja u količini i rasporedu oborina i temperaturi, uzrokovana klimatskim promjenama, značajno utječu na lokalne ekosustave pa tako i na sastojine hrasta lužnjaka. Negativni aspekti tih promjena očituju se povećanim sušenjem lužnjakovih stabala te izostalim ili smanjenim urodom žira. Dovoljne količine vode, ali i mineralnih tvari od kojih se dio oslobađa raspadanjem organskih ostataka, od vitalnog su značaja za rast i razvoj hrastovih sastojina te je stoga važno dobiti bolji uvid u dinamiku procesa u tlu. Stupanj vlažnosti i temperatura su ključni parametri koji utječu na procese u tlu poput respiracije korijena i raspadanja organske tvari. Dinamiku tih procesa moguće je procijeniti praćenjem respiracije tla, odnosno tôka ugljičnog dioksida (CO2) iz tla u atmosferu. Cilj našeg rada jest dati prve kvantitativne pokazatelje dinamike respiracije tla za period proljeće – ljeto 2008. U istraživanju je korišten sustav s dvije komore, opisan u radu Delle Vedove et al (2007), pomoću kojeg se automatizirano, svakih 4 sata, vrši izmjera respiracije tla. Sustav je instaliran u svibnju 2008. u sklopu postojeće istraživačke stanice za praćenje tokova CO2, postavljene u okviru međunarodnog projekta Carbon-Pro. Istraživačka stanica se nalazi na području g. j. Jastrebarski lugovi (UŠP Karlovac, šumarija Jastrebarsko) u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem drugog dobnog razreda sa značajnijim učešćem johe, jasena i graba. Respiracija u tlu korelirana je s temperaturom zraka, tla na 5 cm dubine i volumnim udjelom vlage u tlu te je dobiveno dobra korelacija. Pokazalo se da se količina CO2 oslobađanja iz tla kreće u rasponu od približno 10 kgC/ha na dan kada su temperature niže i kada je u tlu veći sadržaj vlage pa do 60 kgC/ha na dan kada je temperatura visoka i tlo ima dovoljnu količinu vlage. Daljnja istraživanja respiracije tla, u kombinaciji s ostalim varijablama koje se mjere u sklopu istraživačke stanice pomoći će nam u boljem razumijevanju povezanosti sezonske dinamike rasta promatrane lužnjakove sastojine s glavnim klimatskim varijablama.

respiracija tla; ugljik u tlu; vlažnost tla; temperatura tla; hrast lužnjak

nije evidentirano