hrvatski

Povezanost konativnih obilježja vrhunskih košarkaša i situacijske učinkovitosti u košarci

Osnovni cilj je bio provjeriti odnos odabranih karakteristika ličnosti košarkaša, mentalne čvrstoće, perfekcionizma, te percipirane grupne kohezije, s pokazateljima situacijske učinkovitosti igrača u košarkaškom natjecanju. Na temelju prethodnih istraživanja, moglo se pretpostaviti da povezanost između navedenih karakteristika i uspješnosti u košarci postoji. Također, pretpostavljeno je da je moguće prognozirati standardne i izvedene parametre situacijske učinkovitosti košarkaša na temelju konativnih karakteristika, kao i razlikovati košarkaše uspješnijih i manje uspješnih klubova na temelju obje skupine karakteristika. Ispitanici i metode. Ispitanici u istraživanju su bili 74 košarkaša iz devet momčadi koje su nastupale u A-1 ligi prvenstva Hrvatske u košarci tijekom 2006/2007. natjecateljske sezone. Dakle, riječ je o namjernom uzorku vrhunskih košarkaša, prosječne dobi od 23, 5 godine. Istraživanje je bilo korelacijskog tipa. Košarkaši selekcionirani u finalni uzorak ispunili su četiri psihologijska mjerna instrumenta: Kratka skala mentalne čvrstoće, Burnsova skala perfekcionizma, Multidimenzionalna skala sportskog perfekcionizma, Upitnik grupnog okruženja. Dva zadnje navedena mjerna instrumenta korištena su u Hrvatskoj (po našim saznanjima) po prvi puta. Svi mjerni instrumenti sadržavali su Likertovu ljestvicu, sa skalom procjene od četiri do devet stupnjeva. Na temelju zapisnika s odigranih utakmica na kraju prvenstva, prikupljeni su podaci za izračun parametara situacijske učinkovitosti košarkaša. Rezultati i rasprava. Ponajprije su provjerene metrijske karakteristike psihologijskih mjernih instrumenata, poglavito njihova pouzdanost i valjanost. Instrumenti posjeduju zadovoljavajuće metrijske karakteristike, s izuzetkom jedne dimenzije Kratke skale mentalne čvrstoće. Premda su postojala određena odstupanja od originalnih dimenzija pojedinih mjernih instrumenata konativnih karakteristika i percipirane grupne kohezije, i konstruktna valjanost procijenjena je kao zadovoljavajuća. Nakon utvrđivanja rezultata za sve konativne karakteristike te percipiranu grupnu koheziju, utvrđeno je da dobiveni rezultati u principu slijede uobičajene distribucije i prosječne rezultate, u odnosu na prethodna istraživanja. Izuzetak je Kratka skala mentalne čvrstoće, gdje su prosječni rezultati za pojedine dimenzije nešto nižih vrijednosti u odnosu na američke. Prosječne vrijednosti i distribucije rezultata u parametrima standardne te izvedene situacijske učinkovitosti u košarci, također slijede uobičajenu distribuciju događaja na košarkaškim utakmicama. Potvrđena je hipoteza po kojoj se manifestni prostor konativnih karakteristika i percipirane grupne kohezije moguće reducirati na manji broj dimenzija. Ove karakteristike se grupiraju u tri latentne dimenzije: mentalnu čvrstoću, perfekcionizam, te percipiranu grupnu koheziju. Također, manifestni prostor standardnih parametara situacijske učinkovitosti u košarci moguće je reducirati na manji broj dimenzija. Standardni parametri situacijske učinkovitosti se grupiraju u tri latentne dimenzije, koje vjerojatno definiraju određene obrasce taktičkog djelovanja igrača (poziciju u momčadi). Nije potvrđena hipoteza po kojoj postoji statistički značajna povezanost skupa dimenzija različitih konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije, sa skupom parametara situacijske učinkovitosti u košarci. Također, niti jedna od dimenzija konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije nije dobar prediktor situacijske učinkovitosti u košarci. Nisu utvrđene razlike između košarkaša koji igraju u uspješnijim i manje uspješnim momčadima u analiziranim dimenzijama konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije. Međutim, razlike između košarkaša manje i više uspješnih momčadi pronađene su prema izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti. Zaključak. Temeljna hipoteza istraživanja, po kojoj postoji statistički značajna povezanost između skupa dimenzija različitih konativnih karakteristika te percipirane grupne kohezije i skupa parametara situacijske učinkovitosti u košarci, nije potvrđena. Razlozi dobivenih rezultata mogu biti brojni: realna nepovezanost između dvije skupine karakteristika, karakteristike mjernih instrumenata, mali i višestruko selekcioniran uzorak ispitanika, specifičnost hrvatske populacije vrhunskih seniorskih košarkaša, specifičnost konkretnog natjecanja, primjerenost metode samoprocjene kao metode utvrđivanja razlika vrhunskih košarkaša. Stoga su sugerirane smjernice za buduća istraživanja, ali i za primjenu stečenih saznanja u praktičnom radu trenera.

A-1 liga; košarkaši; karakteristike; mentalna čvrstoća; parametri situacijske učinkovitosti; percipirana grupna kohezija; perfekcionizam; relacije

nije evidentirano