hrvatski

Učinak temperaturnog stresa na biomasu životinjskih stanica u suspenziji

Kultura životinjskih stanica i tkiva danas je često primjenjivana kao u temeljnim istraživanjima o stanici tako i u proizvodnji novih lijekova, dijagnostičkih kompleta ili drugih specifičnih kemikalija. U industrijskoj primjeni te pratećim istraživanjima često se koristi stanična linija BHK-21(C13) stanica koje rastu u suspenziji. Radi što boljeg upoznavanja specifičnosti stvaranja biomase BHK-21(C13) stanica u ovom je radu ispitan učinak temperature od 35, 37 i 39 stupnjeva Celsijusa, te različitih koncentracija telećeg seruma (5 i 10 posto) na dinamiku rasta BHK-21(C13) stanica uzgajanih u suspenziji bez dodavanja svježeg medija. Prilikom uzgoja praćen je i utrošak glukoze kao i promjena pH vrijednosti. Stanice uzgajane pri temperaturi od 35 C svoju maksimalnu koncentraciju (10,775x10exp5 stanica/mL uz 5 posto seruma, odnosno 12,425x10exp5 stanica/mL uz 10 posto seruma) postižu nakon 72 sata uzgoja, te nakon toga počinju odumirati. Stanice uzgajane pri temperaturi 37 C maksimalnu koncentraciju (9,075x10exp5 stanica/mL uz 5 posto seruma, odnosno 13,100x10exp5 stanica/mL uz 10 posto seruma) postižu nakon 96 sati. Stanice uzgajane pri 39 C maksimalnu koncentraciju (9,775x10exp5 stanica/mL uz 5 posto seruma, odnosno, 12,025x10exp5 stanica/mL uz 10 posto seruma) ostvaruju nakon 48 sati, te zatim počinju odumirati. Maksimalne koncentracije stanica koje su prilikom pokusa ostvarene pri različitim temperaturama bitno se ne razlikuju, ali postoje razlike s obzirom na vrijeme u kojem su iste postignute. Stoga možemo zaključiti da temperatura utječe na brzinu stvaranja biomase, ali nema negativne posljedice što je vidljivo iz postignutih maksimalnih koncentracija. Veće maksimalne koncentracije stanica postižu se pri uzgoju uz 10 posto telećeg seruma (za 13,3 posto više pri 35 C, za 30,7 posto više pri 37 C, te za 18,7 posto više pri 39 C).

životinjske stanice; stanična kultura; BHK-21(C13); temperaturni stres

nije evidentirano