hrvatski

G Govorne disfluentnosti u materinskom i stranom jeziku

Ovaj rad analizira pojavljivanje različitih oblika disfluentnosti na uzorku hrvatskog i engleskog korpusa, na temelju čega se donose odgovarajući zaključci o prirodi procesiranja materinskog i stranog jezika, te njihovim kvantitativnim i kvalitativnim sličnostima i razlikama. Ispitivanje je provedeno na uzorku 101 ispitanika, studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Fonološke i leksičke pogreške se uvjerljivom većinom samoispravljaju u materinskom jeziku, dok se morfološke i sintaktičke približno polovično samoispravljaju, što ukazuje da je monitor posebno osjetljiv na ispravnost leksičkih ulaznih jedinica, zato što sadržavaju najviše obavijesti u poruci. Prilikom samoispravljanja se govornici pridržavaju određenih pravila kako bi sugovorniku olakšali interpretaciju obavijesti. Gramatičke pogreške se učestalije pojavljuju kod prepričavanja kronološkog redoslijeda radnje u odnosu na ostale zadatke, jer je govornikova pažnja usmjerena na planiranje i organizaciju izričaja pod pritiskom vremena. Raspodjela pogrešaka u engleskom jeziku ukazuje na dominaciju morfoloških pogrešaka zbog iznimno učestalog izostavljanja članova koje ispitanici ne ispravljaju. Samoispravljanje leksičkih pogrešaka je najbrojnija kategorija samoispravljanja, što upućuje da je pažnja za vrijeme monitoringa više usmjerena obavijesnom sadržaju poruke nego lingvističkom obliku. Vrlo niski omjeri samoispravljanja pogrešaka i pogrešaka u stranom jeziku ukazuju da monitor ne otkriva mnogo pogrešaka zbog manje količine deklarativnog znanja lingvističkih pravila i leksičkih ulaznih jedinica. Ako je pogreška registrirana, govornik se uglavnom uspješno samoispravlja. U radu je potvrđeno postojanje kvantitativnih i kvalitativnih sličnosti i razlika između materinskog i stranog jezika. Raspodjela poštapalica ukazuje na iznimno učestalu upotrebu nefonemskog odsječka u oba jezika. Govornici su skloni ponavljanjima kraćih govornih odsječaka koji nastaju zbog problema na nižim razinama procesiranja. Rezultati ovog rada navode na zaključak da je u nastavi Komunikacijskih vještina važno razvijati svijest o nadgledavanju i unaprjeđenju kvalitete vlastitog govora kod studenata tehničkih studija. U nastavi stranog jezika je potrebno naglašavati da je ispravno korištenje gramatičkog člana u engleskom jeziku važan preduvjet uspješne komunikacijske kompetencije, te više pozornosti posvetiti podučavanju komunikacijskih strategija.

govorna proizvodnja; monitoring; samoispravljanja; govorne disfluentnosti; komunikacijske strategije

nije evidentirano