hrvatski

Epidemiološki pristup i matematički modeli stradavanja starijih ljudi u cestovnom prometu

U populaciji Republike Hrvatske nesreće su na trećem mjestu uzroka smrti;u starijem pučanstvu(65 i više godina) mortalitet zbog nesreća u 1996. godini iznosio je 193,7 na 100 000 stanovnika,što je 34,8% od mortaliteta ukupne populacije.Stariji ljudi najčešće pogibaju od slučajnih padova(60,9 na 100 000),samoubojstava(46,6) a zatim od posljedica cestovnih prometnih nesreća(22,1).Najviši mortalitet uzrokovan cestovnim prometnim nesrećama je u starijih osoba i mladeži (15-24 godine).Matematičkim modelom dobivaju se skupine prometnih varijabli koje najjače utječu na stradavanje starijih ljudi.Za razdoblje od 1987-1995. dobivaju se visoke korelacije rangova prometnih varijabli (broj motornih vozila,broj vozača,potrošnja motornog goriva i duljina prometnica u kilometrima)s rangovima poginulih i ozlijeđenih starijih ljudi,što ukazuje na važnost izgradnje novih cesta u cilju smanjenja stradavanja. Model pokazuje i odstupanja kretanja rangova varijabli u 1992. godini zbog ratnih prilika i u 1996. zbog uvođenja Novog zakona o sigurnosti u prometu.

cestovne prometne nesreće;stariji ljudi;matematički modeli

nije evidentirano