hrvatski

Utvrđivanje povezanosti između ključnih životnih tranzicija, sociodemografskih karakteristika, bogatstva zemlje i subjektivne odnosno socijalne dobrobiti

U ovom radu korišteni su podaci međunacionalnog projekta "Europsko društveno istraživanje" (European Social Survey - ESS), kojega u Republici Hrvatskoj vodi unutar Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan sa timom istraživača. Značajka je projekta da svojom rigoroznom metodologijom nadmašiti kvalitetu najboljih nacionalnih istraživanja a provodi se na način da se istim upitnikom i točno utvrđenom metodologijom u svakoj zemlji članici anketira face to face reprezentativni uzorak od 1.500 sudionika. Jedan od osnovnih principa ESS-a jest javnost svih prikupljenih podataka i rezultata. Zbog svoje relevantnosti, ali i rigorozne metodologije, ESS je nagrađen uglednom znanstvenom nagradom Descartes što je prvi put da je ta nagrada dodijeljena u području društvenih znanosti. U istraživanju su korištene varijable koje se odnose na postizanje ključnih životnih ciljeva, bogastvo zemlje iz koje dolaze ispitanik, pokazatelji osobne i socijalne dobrobiti te neke sociodemografske značajke. Za potrebe našeg istraživanja koristili smo podatke 3. kruga istraživanja provedenog 2005/2006 godine u 23 europskih zemalja (Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Švedska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Ukrajina i Velika Britanija). Ukupno je u istraživanju sudjelovalo 42903 sudionika. Pronađena je povezanost između ostvarenja ključnih životnih tranzicija i subjektivne dobrobiti, da su ljudi koji su ostvarili više životnih tranzicija imaju nižu razinu subjektivne dobrobiti. Pronađena je povezanost između ključnih životnih tranzicija i socijalne dobrobiti, da su ljudi koji su ostvarili više životnih tranzicija imaju višu razinu socijalne dobrobiti. Pronađeno je da su se od svih korištenih prediktora, bogatstvo zemlje i bračni status pokazali najprediktivnijima, broj ostvarenih životnih tranzicija nešto manje, dok je doprinos dobi minimalan, a spol se uopće nije pokazao značajnim u objašnjenju subjektivne dobrobiti. Pronađeno je da se od svih korištenih prediktora dob pokazala kao najprediktivnijom, a svi ostali prediktori (broj ostvarenih tranzicija, bogatsvo zemlje, bračni status, spol) su se pokazali značajnim, no jako malenim u objašnjenju socijalne dobrobiti

osobna dobrobit; socijalna dobrobit

nije evidentirano