hrvatski

Multidimenzionalna struktura disfonije

Cilj ovog rada bio je utvrditi odnos između rezultata objektivne analize glasa, perceptivne analize glasa i samoprocjene vokalnih teškoća u osoba s disfonijom, kako bi se ispitala mogućnost izražavanja i stupnjevanja utjecaja poremećaja glasa na njegovu akustiku, percipiranu kvalitetu i socijalnu učinkovitost jednom općom mjerom na temelju jedinstvenog seta varijabli. U istraživanju je sudjelovalo 38 ispitanika s disfonijom i 30 kontrolnih ispitanika oba spola u dobi od 20 do 64 godine. Samoprocjena vokalnih teškoća (34 varijable) napravljena je pomoću hrvatske verzije upitnika Indeks vokalnih teškoća (Voice handicap index), za kojeg se pokazalo da ima dobre mjerne karakteristike. Objektivna analiza (19 varijabli) snimljenih fonacija vokala /a/ napravljena je pomoću MDVP-a (Key Elemetrics Co.), dok su perceptivnu procjenu glasa (3 varijable) provela dva iskusna klinička logopeda. Rezultati kvazikanoničke korelacijske analize pokazali su da između tri načina procjene postoje statističke značajne povezanosti. S ciljem da se ispita mogućnost rangiranja ispitanika kroz jačinu njihovog poremećaja glasa (od blagog, preko umjerenog do teškog) korištena je taksonomska analiza. U taksonomsku analizu uzeto je 11 početnih varijabli (5 varijabli samoprocjene, 5 akustičkih varijabli i 1 perceptivna varijabla) za koje je kvazikanonička korelacijska analiza pokazala najjače korelacijske koeficijente. Rezultati taksonomske analize pokazali su da se ispitanici mogu smisleno grupirati u tri međusobno statistički značajno različita klastera, bez obzira na postavljenu prvotnu dijagnozu ispitanika.

Perceptivna procjena glasa; akustička procjena glasa; VHI

nije evidentirano