hrvatski

Razvoj sustava za kriptiranje

Kriptologija je znanost koja se bavi zakrivanjem poruka. Zakriti poruku se može na mnogo načina, odnosno pomoću mnogo sustava, a razvoj kriptologije kao znanosti je vrlo jasan kada se prati razvoj sustava koji se u kriptologiji koriste. Kronološki, razvoj kriptoloških sustava se može podijeliti na nekoliko većih vremenskih razdoblja: klasična kriptologija, srednjovjekovna kriptologija, kriptologija od 1800. godine do II. svjetskog rata, kriptologija Drugog svjetskog rata, te moderna kriptologija. U njezinim je počecima kriptologija bila vrlo jednostavna i koristila se više iz zabave, zbog svoje tajanstvenosti, dok nije poprimila ozbiljniju zadaću, onu vojnu. Među prvim razvijenijim sustavima za kriptiranje treba naglasiti Atbaš, Polibijev kvadrat, Cezarovu šifru i Skitalu. Svi su ti sustavi bili vrlo jednostavni, ali ih neprijatelj u to vrijeme još nije poznavao i zbog toga su bili efektivni. U srednjem se vijeku sustavi polako okreću matematici koja će unatoč činjenici da se zakrivaju isključivo slova, postati vodeća znanost kod rada sustava za kriptiranje. U tom se razdoblju također javlja tabula recta, koja će postati osnova Vigenéreovog sustava, koji će pak kasnije biti korišten kao dio mnogo razvijenijih sustava, od kojih se neki koriste još i danas. Takav je nagli razvoj sustava bio rezultat izuma kriptoanalitičke frekvencijske metode, kojom su svi monoalfabetski sustavi bili lako razbijeni. Kriptologija se nastavlja brzo razvijati, pogotovo tijekom dva svjetska rata. U Prvom svjetskom ratu je bila važna i korišteni su mnogi polialfabetski sustavi poput Playfairove šifre, Hillove šifre i Jeffersonovog kotača, ali svoju revoluciju kriptologija doživljava u Drugom svjetskom ratu, zahvaljujući Arthuru Scherbiusu. Taj je njemački inžinjer izumio mašinu za kriptiranje koja je koristila mehaničke i elektroničke podsustave. Zbog vrlo kompiliciranog i razrađenog principa rada, te brojnih varijacija mašine, koji su korištene, najviše u njemačkoj vojsci, razbijanje načina šifriranja tog sustava trajalo je vrlo dugo, ali je na kraju rezultiralo završetkom rata. Izumom računala kriptologija radi još jedan veliki korak naprijed i ulazi u svakodnevni život, što rezultira uvođenjem standardnog algoritma za kriptiranje (DES), odnosno njegovog razvijenijeg nasljednika AES-a, te stvaranjem sustava s javnim ključem, od kojih je najpoznatiji RSA sustav.

kriptologija; sustav za kriptiranje; razvoj; šifra; kriptoanaliza; vojska; Enigma; Data Encryption Standard; RSA sustav; poruka

nije evidentirano