hrvatski

Prilog poznavanju istraženosti faunističke i ekološke raznolikosti protozoa i invertebrata u akvatičkim staništima na sedrenim barijerama i u jezerima NP Plitvička jezera.

Temeljem bibliografskih podataka (Sliepčević i Ilijanić, 1989, Sliepčević i Krajcar Bronić, 2001) i drugih izvora utvrđena su 122 znanstvena priloga poznavanja faune protozoa i invertebrata u akvatoriju Plitvičkih jezera. Regresijska analiza ukazuje na eksponencijalni rast istraživanja plitvičkih akvatičkih protozoa i invertebrata tijekom 20. stoljeća. Počeci faunističkih istraživanja krajem 19. stoljeća fokusirani su na analize sastava faune jezerskog zooplanktona i litorala. Početkom druge polovine 20. stoljeća, Petrik sa suradnicima započinje višeslojni istraživački projekt obuhvaćajući hidrološka, hidrokemijska i hidrobiološka istraživanja. Postignuti rezultati bili su model i izvorište informacija do 21. stoljeća. Od 60-ih do 70-ih godina 20. stoljeća Matoničkin i Pavletić istražuju makrofaunu bentosa sedrotvornih zajednica i njihovu ulogu u biogenezi osedravanja. U istom istraživačkom razdoblju o makrofauni invertebrata objavljuju i Brnek-Kostić i Kostić-Brnek. Krajem 20. stoljeća, uz financijsku potporu uprave Nacionalnog parka, Habdija i Stilinović sa suradnicima započinju istraživanja na trajnim plohama. Primc-Habdija u nekoliko znanstvenih priloga prvi puta objavljuje sezonsku i prostornu dinamiku zooplanktona u jezerima Prošće i Kozjak. Habdija sa suradnicima objavljuje funkcionalnu organizaciju sedrotvornih zajednica uz naglašenu ulogu briofitske vegetacije kao refugijuma za makrofaunu invertebrata. Početkom 21. stoljeća započinju novi istraživački projekti o ulozi organskog detritusa u konstituiranju sedrotvornih zajednica te o ulozi mikrofaune u procesima nastajanja sedre u staništima perifitonskih i planktonskih zajednica.

krške vode; hidrosustav Plitvička jezera; sedrotvorne zajednice; zooplankton; protozoa; makroinvertebrati; perifiton; osedravanje

nije evidentirano