hrvatski

Unapređenje programskog budžetiranja u sustavu poslovne inteligencije Državne riznice

U Republici Hrvatskoj proračunski procesi definirani su Zakonom o proračunu. Iako je postojeći Zakon o proračunu izrađen na suvremenim načelima programskog budžetiranja model programskog budžetiranja u Državnoj riznici u stvarnosti nije u potpunosti proveden. Osnove za provedbu programskog budžetiranja su razvoj srednjoročnog plana proračuna i alokacija proračuna na temelju ciljeva i prioriteta od vrha prema dnu. Obzirom da je prijašnjih godina primarni cilj Državne riznice bila uspostava fiskalne discipline, u postojećem sustavu Državne riznice uspostavio se model kontrola od dna prema vrhu. Uvođenjem programskog budžetiranja postojeći model budžetiranja trebao bi se prilagoditi na način da se budžetiranje fokusira na ciljeve, prioritete ciljeva, troškove i rezultate programa potrošnje. Jedan od preduvjeta za potpuno uvođenje programskog budžetiranja je uvođenje strateškog planiranja. Kako bi se osigurala provedivost strateškog plana proces izrade strateškog plana mora biti integriran u proces planiranja državnog proračuna. U okviru strateškog plana korisnika proračuna na razini razdjela definirali bi se ciljevi korisnika proračuna, na temelju kojih bi se definirali bi se prioriteti svakog pojedinog programa. U sustavu poslovne inteligencije, u kojem se trenutno prati provedba pojedinog programa, mjerenje uspješnosti provedbe programa državnog proračuna usmjereno financijsko praćenje odstupanja izvršenog proračuna u odnosu na planirani proračun. Pri tome se u potpunosti zanemaruje nefinancijsko praćenje rezultata pojedinog programa i utjecaj istog na kvalitetu, učinkovitost i djelotvornost u pružanju javnih usluga i dobara. Kako bi se omogućilo financijsko i nefinancijsko praćenje provedbe programa u radu se predlaže implementacija metode uravnoteženih ciljeva. Metoda sustava uravnoteženih ciljeva (eng. Balanced Scorecard – BSC) može se prilagoditi za korištenje u javnom sektoru i neprofitnim organizacijama za praćenje realizacije ciljeva programskog budžetiranja. U BSC metodi ključni pokazatelji uspješnosti grupiraju se u jednu od četiri osnovne perspektive. Perspektive BSC metode su: financijska perspektiva, perspektiva klijenata, perspektiva internih procesa i perspektiva učenja i razvitka. U javnom sektoru i neprofitnim organizacijama u fokusu metode nalazi se misija organizacije i perspektiva klijenata. Korištenjem BSC metode za praćenje ključnih pokazatelja uspješnosti provedbe programa unaprijedilo bi se postojeće interno i eksterno izvještavanje o provedbi programima, povećala bi se transparentnost proračuna i uspješnost provođenja programa.

Državna riznica Republike Hrvatske; državni proračun; strateško planiranje; programsko budžetiranje; transparentnost proračuna; upravljanje uspješnošću poslovanja; sustav uranoteženih ciljeva; ključni pokazatelji uspješnosti

nije evidentirano