hrvatski

MJERENJE KONCENTARCIJE BRUTO PREMIJE OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU 2001.-2009. GODINE

Da bi se što bolje pokazalo stanje životnih i neživotnih osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj napravljena je statistička analiza bruto premije osiguravajućih društava u RH u razdoblju od 2001. do 2009. godine. Analizom primijenjenih mjera koncentracije (mjera entropije, maksimalna entropija, normirana entropija, ginijev koeficijent, normirani Ginijev koeficijent koncentracije, Herfindhal-Hirscmanov indeks, Hall-Tidemanov indeks, Rosenbluthov indeks te Lorenzova krivulja) se došlo do različitih rezultata. Hirschman-Herfindhalov indeks svojim kretanjima je ukazao na smanjivanje koncentracije tijekom godina. Kod životnih osiguranja HHI indeks ukazuje na fragmentirano tržište, dok kod neživotnih osiguranja tržište nije toliko fragmentirano, s tendencijom smanjivanja koncentracije. Ginijev koeficijent kroz deveteogodišnje razdoblje od 2001. do 2009. godine ima tendenciju smanjivanja, što pokazuje da je koncentracija u opadanju, odnosno razdioba bruto premije približava se ravnomjernoj raspodjeli, ukupna bruto premija koncentrirana je u sve većem broju osiguravajućih društava kod životnih i neživotnih osiguranja u RH. No, od Ginijevog koeficijenta kvalitetniji je pokazatelj normirani Ginijev koeficijent jer odražava broj osiguravajućih društava, koji se u promatranom razdoblju 2001. do 2009. kod životnih osiguranja povećao od 16 na 18, a kod neživotnih se smanjio sa 20 na 19 osiguravajućih društava, no ukupna bruto premija se kroz devetogodišnje razdoblje povećala. Tako, normirani Ginijev koeficijent ukazuje na smanjenje koncentracije ukupne bruto premije. U promatranom rasponu vremena Ginijev koeficijent i normirani Ginijev koeficijent se približavaju, a uzrok tome je veći broj osiguravajućih društava u RH. Lorenzove krivulje su sve bliže pravcu jednolike raspodjele, te ukazuju na to da se koncentracija smanjuje i kod životnih i neživotnih osiguranja. Kod mjera entropije kod životnih i neživotnih osiguranja tržište osiguranja je sve fragmentiranije, odnosno udio manjih osiguravajućih društava u ukupnoj bruto premiji postaje sve veći. Kod maksimalne i normirane entropije može se vidjeti da se koncentracija ukupne bruto premije smanjuje. Kod Rosenbluthovog i Hall-Tidemanovog indeksa koncentracije može se uočiti tendencija pada koncentracije ukupne bruto premije. Omjeri koncentracije kod životnih osiguranja ukazuju na to da je došlo do pada indeksa koncentracije C2. Od 2001. godine, kada je bilo u Hrvatskoj 16 osiguratelja, do 2009. godine, kada ih je bilo 18, dva najveća osiguratelja u promatranom osmogodišnjem razdoblju smanjila svoj udio u ukupnoj bruto premiji (totalu), sa 35, 34% na 27, 84%. U istom razdoblju indeks koncentracije C5 za životna osiguranja neznatno raste jer pet najvećih osiguravajućih društava povećavaju svoj udio u ukupnoj bruto premiji sa 57, 82% na 58, 00%, što ukazuje na minimalan porast koncentracije u promatranom razdoblju. Analiza mjera koncentracije ukazuje da je tržište životnih osiguranja dosta konkurentno. Glede koncentracije bruto premije životnih osiguranja može se zaključiti da sve izračunane mjere, osim koncentracijskog omjera C5 ukazuju na smanjenje koncentracije. Kod neživotnih osiguranja može se vidjeti kako je u 2009. godini u odnosu na 2001. godinu došlo do pada indeksa koncentracije C2 za neživotna osiguranja. Od 2001. godine, kada je bilo u Hrvatskoj 20 osiguratelja, do 2009. godine, kada ih je bilo 19, dva najveća osiguratelja su u promatranom razdoblju smanjila svoj udio u ukupnoj bruto premiji (totalu), sa 68% na 53, 7%. U istom razdoblju indeks koncentracije C5 raste, kada pet najvećih neživotnih osiguravajućih društava povećavaju svoj udio u ukupnoj bruto premiji sa 53, 7% na 77, 4%, što ukazuje na značajan porast stupnja koncentracije kod te vrste osiguranja. Za bruto premiju neživotnih osiguranja, sve mjere su ukazale na smanjenje koncentracije, osim Rosenbluthov indeks RI. Na temelju ovakvih kretanja mjera koncentracije može se reći da se tržište osiguranja u razdoblju od 2001. do 2009. godine u RH promijenilo, broj osiguravajućih društava se povećao u odnosu na 2001. godinu, postalo je fragmentiranije, došlo je do povećanja konkurentnosti, ukupna bruto premija se povećala te se raspodijelila na veći broj osiguravajućih društava, odnosno udio manjih osiguravajućih društava u ukupnoj bruto premiji se povećao. Zbog globalne krize koja je zahvatila i gospodarstvo u RH, pogotovo financijski sektor, trend povećanja osiguravajućih društava se ne nastavlja, nego se kreće ka smanjenju ukupne bruto premije životnih i neživotnih osiguranja u RH. Prognozama odabranih mjera koncentracije- mjera entropije, Ginijev koeficijent koncentracije i Herfindhal-Hirschmanovog indeksa, primjenom linearnog modela trenda u sklopu inferencijalne statistike te softwera PHStat došlo se do sljedećih rezultata. Mjera entropije H imala je uzlazno kretanje u razdoblju od 2001. do 2009. godine, te ukazuje na smanjenje koncentracije ukupne bruto premije životnih i neživotnih osiguranja u RH, dok daljnje prognoze za 2010. godinu idu u smjeru povećanja koncentracije ukupne bruto premije kod životnih osiguranja. Kod neživotnih osiguranja očekuje se smanjenje koncentracije. Ginijev koeficijent u razdoblju od 2001. do 2009. godine ima silazno kretanje, te ukazuje na smanjenje koncentracije ukupne bruto premije kod životnih, dok se kod neživotnih osiguranja koncentracija isto smanjuje. Herfindhal- Hirschmanov indeks ima silazno kretanje u promatranom razdoblju kod životnih i neživotnih osiguranja, što znači da se koncentracija ukupne bruto premije smanjuje. Daljnje prognoze za 2010. godinu ukazuju na tendenciju smanjenja koncentracije, odnosno ukazuju na to da je tržište osiguranja u RH sve više fragmentirano. U usporedbi procijenjenih i stvarnih vrijednosti mjere entropije, Ginijevog koeficijenta i Hirschman-Herfindhalova indeksa za 2010. godinu, može se reći da su stvarne vrijednosti većinom iznad procijenjenih prognostičkih vrijednosti, no procijenjene vrijednosti tek neznatno odstupaju od stvarnih vrijednosti navedenih mjera koncentracije. Teško je precizno procijeniti kakva će biti koncentracija ukupne bruto premije u RH u budućnosti. No, prognostičke vrijednosti odabranih mjera koncentracije za 2010. godinu ukazuju većinom na daljnje smanjenje koncentracije ukupne bruto premije za životna i neživotna osiguranja u RH. Tijekom promatranog devetogodišnjeg razdoblja, od 2001. do 2009. godine može se uočiti pravilna tendencija rasta tržišta osiguranja u RH, sve do 2009. godine kada je tržište počelo stagnirati, te je ukupna bruto premija počela opadati, zbog krize, odnosno recesije u gospodarstvu. Može se reći da je tržište osiguranja u RH u devetogodišnjem razdoblju postalo konkurentnije, što upućuje na pojačanu tržišnu borbu, fragmentiranije, bez izraženog monopolnog položaja nekog osiguravajućeg društva. Neživotna osiguranja u RH su veća i imaju veću ukupnu bruto premiju od životnih osiguranja. Prema mjerama koncentracije kod neživotnih osiguranja je koncentracija ukupne bruto premije izraženija, odnosno veća nego kod životnih osiguranja. Na kraju, može se zaključiti prema mjerama koncentracije da se tržište fragmentiralo do 2009. godine, postalo je konkurentnije, koncentracija se smanjivala te je ukupna bruto premija rasla. Zbog recesije koja je pogodila RH, tržište osiguranja stagnira, koncentracija ukupne bruto premije u 2010. godini se smanjuje, no nema povećanja ukupne bruto premije.

MJERENJE KONCENTARCIJE BRUTO PREMIJE OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU 2001.-2009. GODINE

Smjer: Financije. Povjerenstvo za obraanu: 1.Prof. dr. sc. Ksenija Dumičić - Mentorica ; 2. Maja Mihelja Žaja ; 3. Saša Jakšić, univ. spec. oec.