hrvatski

Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere

Glavni cilj ovog rada bio je izraditi regresijske modele procjene prsnih promjera glavnih vrsta drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha) za brežuljkasto područje raznodobnih šumoposjedničkih šuma gospodarske jedinice 'Donja Kupčina – Pisarovina' i time stvoriti preduvjete za primjenu fotogrametrijske metode izmjere sastojina primjenom suvremenih alata i tehnika digitalne fotogrametrije. Na temelju spoznaja dosadašnjih istraživanja, te imajući u vidu strukturnu heterogenost predmetnih sastojina, u izgradnji regresijskih modela procjene prsnih promjera koristile su se dvije nezavisne varijable, i to kod prvog modela (dM1) promjer krošnje i visina stabla, te kod drugog modela (dM2) površina projekcije krošnje i visina stabla. Terenska izmjera strukturnih elemenata sastojina (prsni promjer, promjer krošnje, visina stabla) potrebnih za izradu regresijskih modela provedena je na uzorku od 383 stabala: 103 stabla hrasta kitnjaka, 103 stabla obične bukve, 127 stabala običnoga graba i 50 stabala crne johe raspoređenih kroz 6 odabranih odjela (16.-21.) g.j. ''Donja Kupčina – Pisarovina''. Provedenom parcijalnom linearnom korelacijom potvrđena je statistička značajnost svih nezavisnih varijabli (promjer krošnje, površina krošnje i visina stabla) planiranih u izgradnji modela. Višestruka regresijska analiza potvrdila je statističku značajnost svih izrađenih modela, dakle za oba tipa modela (dM1 i dM2) i sve vrste drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha). Rezultati modeliranja pokazali su kako u prvom modelu (dM1) nezavisne varijable promjer košnje i visina stabla, kao i u drugom modelu (dM2) varijable površina projekcije krošnje i visina stabla objašnjavaju varijabilnost prsnog promjera s visokim iznosima koeficijenata determinacije (R2 > 0, 76). Usporedbom rezultata po vrstama drveća između pojedinih modela utvrđeno je kako prvi model za vrste kitnjak i bukvu pokazuje bolje rezultate, tj. dobiveni su za 4 % veći iznosi koeficijenata determinacije, te manji iznosi pogreške procjene prsnih promjera iskazanih kroz korijen srednje kvadratne pogreške (RMSE). Za vrste drveća johu i grab kod oba modela dobiveni su gotovo identični rezultati u pogledu iznosa R2 i RMSE. S obzirom da kod modela za običnu bukvu (dM1) varijable promjer krošnje i visina stabla ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnost prsnog promjera sa svega 3 %, za procjenu prsnog promjera obične bukve preporuča se uporaba jednostavnijeg modela s promjerom krošnje kao jedinom nezavisnom varijablom, naročito ukoliko se tijekom fotogrametrijske izmjere ne mjeri visina stabala. Na temelju prikazanih rezultata i parametara regresijske analize za svaki pojedini model, te rezultata grafičkog i analitičkog testiranja svakog pojedinog modela može se zaključiti da izrađeni regresijski modeli pružaju mogućnost korištenja za procjenu prsnih promjera metodom fotogrametrijske izmjere u raznodobnim šumoposjedničkim šumama g.j. 'Donja Kupčina – Pisarovina', kao i u sastojinama sličnih strukturnih karakteristika. Za potvrdu mogućnosti praktične primjene izrađenih regresijskih potrebno je provesti fotogrametrijsku izmjeru sastojina g.j. ''Donja Kupčina-Pisarovina'' te dobivene rezultate, ali i troškove njene primjene usporediti s terenskima.

prsni promjer; promjer krošnje; površina projekcije krošnje; visina stabla; modeliranje; višestruka regresijska analiza

nije evidentirano