hrvatski

Jesu li leksički i gramatički razvoj međusobno usklađeni?

Uzmemo li u obzir samo jezike iz iste tipološke klase kao i hrvatski, dakle flektivne, znamo da su razlike u njihovom morfološkom bogatstvu velike. Neki su jezici, poput engleskoga, izgubili dio gramatičkih morfema, a veću je važnost dobila sintaksa, dok drugi, primjerice hrvatski, još uvijek imaju bogatu infleksiju koja nosi obavijest o odnosima unutar rečenice. Do treće godine života gotovo sva djeca usvoje jezičnu strukturu materinskoga jezika, bez obzira na složenost gramatičke morfologije, ali će se u djece čiji je materinski jezik morfološki složeniji gramatički morfemi javljati u ranijoj kronološkoj dobi nego u djece čiji je jezik morfološki siromašniji. Iako djeca usvajaju riječi bez obzira na gramatičku morfologiju, ona ipak postaje nužnom u trenutku kad dijete s jednočlanih iskaza prijeđe na bogatije sintaktičko izražavanje. Na uzorku spontanoga govora djeteta u dobi između 1;10 i 2;2, te između 2;10 i 3;2 analizirali smo usvajanje gramatičke morfologije s posebnim osvrtom na padežnu morfologiju imenica i kvantitativnu primjenu pojedinih padeža.

leksički razvoj; gramatički razvoj; jezično usvajanje; hrvatski

nije evidentirano