Usporedna analiza rada državnih arhiva u Hrvatskoj (CROSBI ID 380213)
Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad
Podaci o odgovornosti
Kelečić, Bruno
Stančić, Hrvoje
hrvatski
Usporedna analiza rada državnih arhiva u Hrvatskoj
Povijest arhiva je vrlo duga i seže u 17. stoljeće kada je temeljem saborske odluke izrađena posebna škrinja povlastica Kraljevine u kojoj su se čuvane zakonske odredbe, isprave i povlastice. Tek osamostaljenjem Hrvatske može se govoriti o pravoj arhivistici u Hrvatskoj. U Hrvatskoj djeluje jedan središnji arhiv i 18 područnih državnih arhiva koji zastupaju svaki kraj ove države. Središnji arhiv Republike Hrvatske je Hrvatski državni arhiv koji je središnja arhivska ustanova za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj, a njegova povijest seže od početka 20. stoljeća. Ostalih 18 arhiva su arhivi u: Bjelovaru, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Križevcima, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Štrigovi (Državni arhiv za Međimurje), Varaždinu, Virovitici, Vukovaru, Zadru i Zagrebu. Nadležnost arhiva nije ovisna o nadležnosti županija i granice arhivske nadležnosti nisu povezane s granicama županija, dok recimo Požeško-slavonska županija niti nema arhiv koji bi se brinuo o građi tog kraja. Većina njih ima svoju povijest dužu od ove države, a neki su osnovani i prije nekoliko godina. Od 1997. godine svi arhivi dobivaju isti prefiks-„državni arhiv u“, a također i svi novoosnovani poslije te godine (arhivi u Križevcima, Virovitici, Šibeniku i Vukovaru).
arhiv; središnji arhiv; područni arhiv; povijest arhiva; teritorijalna nadležnost; Hrvatski državni arhiv
nije evidentirano
engleski
Comparative analysis of activities of state archives in Croatia
nije evidentirano
Archives; central Archives; regional Archives; archival history; territorial jurisdiction; Croatian state Archives
nije evidentirano
Podaci o izdanju
20
23.09.2013.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zagreb