Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Neplaćeni, potplaćeni i samoizrabljujući rad kao izbor i kao nužnost: primjer žena u kreativnim industrijama (CROSBI ID 603590)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Barada, Valerija ; Primorac, Jaka Neplaćeni, potplaćeni i samoizrabljujući rad kao izbor i kao nužnost: primjer žena u kreativnim industrijama // Mlade žene i rodna ravnopravnost u post-jugoslavenskim društvima: Istraživanja, prakse i politike / Adamović, Mirjana ; Gvozdanović, Anja ; Maskalan, Ana et al. (ur.). Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu/Institute for Social Research in Zagreb, 2013. str. 30-31

Podaci o odgovornosti

Barada, Valerija ; Primorac, Jaka

hrvatski

Neplaćeni, potplaćeni i samoizrabljujući rad kao izbor i kao nužnost: primjer žena u kreativnim industrijama

Posebnosti rada i zapošljavanja u kreativnim industrijama utemeljene su na komunikaciji iskustava kroz simboličku proizvodnju (Hesmondhalgh i Baker, 2011). Proturječje između kreativnosti i tržišne orijentacije upisano je kako u oblik produktivnosti, tako i u organizacijski kontekst kreativnih industrija. Oblik kreativnog rada i zapošljavanja je po definiciji atipičan i nestandardan (Edgell, 2006), s elementima neplaćenog rada i podzapošljavanja, te uz dugoročna vremenska i financijska ulaganja u razne vještine i znanja. Ovi oblici rada, uz reprodukciju već prisutnih i nekih novonastalih klasnih i rodnih nejednakosti (Hesmondhalgh, 2002), koče održivost i trajnost kreativnih karijera, osobito za žene (McRobbie, 2002). U ovom se radu analiziraju karijere mladih žena u kreativnim industrijama na temelju istraživanja provedenog 2008. u Jugoistočnoj Europi i 2010. - 2011. i 2013. u Hrvatskoj, korištenjem koncepta stručnog projekta (Witz, 1992). Rezultati pokazuju prekomjernu prisutnost neplaćenog, potplaćenog i samoizrabljujućeg rada, što kreativne radnice definiraju različito s obzirom na fazu u razvoju njihove karijere. Na početku karijere, ta vrsta rada smatra se izborom, budući da kreativne radnice određuju važnijima stjecanje posla i radnog iskustva. S razvojem karijere, neplaćeni, potplaćeni i samoizrabljujući rad postaje sve prisutniji te se promatra kao nužnost. Nakon nekoliko godina intenzivnog rada, kreativne radnice osjećaju posljedice na kvalitetu života što rezultira nezadovoljstvom izborom karijere. To se nezadovoljstvo dalje ogleda u planovima za promjenu ili napuštanje profesije u potpunosti, što potvrđuje koliko je problematična održivost ženskih karijera u kreativnim industrijama.

žene; kreativne industrije; rad; profesija; rani stadij karijere; nejednakost; tržište rada; samoeksploatacija

nije evidentirano

engleski

Unpaid, under-paid and self-exploiting labour as a choice and a necessity: Example of women in creative industries

nije evidentirano

women; creative industries; labor; profession; early career; inequality; labor market; self-exploitation

nije evidentirano

Podaci o prilogu

30-31.

2013.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Mlade žene i rodna ravnopravnost u post-jugoslavenskim društvima: Istraživanja, prakse i politike

Adamović, Mirjana ; Gvozdanović, Anja ; Maskalan, Ana ; Potočnik, Dunja

Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu/Institute for Social Research in Zagreb

978-953-6218-54-7

Podaci o skupu

Mlade žene i rodna ravnopravnost u postjugoslavenskim društvima: istraživanja, prakse i politike

predavanje

26.11.2013-27.11.2013

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Sociologija

Poveznice