hrvatski

Ideja slobode u klasnim sukobima u Dalmaciji 18. stoljeća

Značajno teritorijalno proširenje Mletačke Dalmacije, krajem 17. i početkom 18. stoljeća, kao i činjenica sve veće važnosti same pokrajine u mitološkom obzoru Republike, rezultirali su prije svega značajnim demografskim promjenama na novoosvojenim teritorijima, ali i snažnijim angažmanom središnjih vlasti u uređenju ekonomskog i društvenog života u Dalmaciji. Imajući u vodu razne interese koji su se prelamali, kako u dalmatinskom društvu, tako i unutar vrhova mletačkog patricijata i posebno između središnje vlasti i generalnih providura, latentni klasni sukob u dalmatinskom društvu, koji je često prerastao u otvorene sukobe, nije nimalo začuđujuć. U podlozi tog sukoba ležala je ideja o obespravljenosti širokog sloja dalmatinskih težaka i morlačkih doseljenika, zarobljenih u kolonatskim odnosima i obvezama obavljanja javne tlake i vojne službe, čemu je svakako pridonijela i slaba središnja vlast te pojava apsentizma plemićkih elita. Svi ri procesu doveli su do broj ih sukoba između težaka i zemljoposjednika u raznim područjima Dalmacije, koji su svoju kulminaciju doživjeli u eksploziji narodnog nezadovoljstva i brutalnim ubojstvima 1797. godine, motiviranih čudnim ideološkom smjesom socijalne pobune i želje za konzerviranjem odnosa. Anticipirajući ovako posložene podatke, bit će zanimljivo vidjeti koliko je i na koji način ideja slobode pokretala klasne tenzije i sukobe tijekom 18. stoljeća.

Mletačka Dalmacija; 18. stoljeće; Dalmatinsko društvo; nemiri 1797.

nije evidentirano