hrvatski

Plemićka obitelj Vojković-Vojkffy i društveno-kulturni život Zagreba i okolice u 18. stoljeću

Doktorski rad „Plemićka obitelj Vojković-Vojkffy i društveno-kulturni život Zagreba i okolice u 18. stoljeću“ bavi se ulogom spomenute obitelji u društvenim i kulturnim strujanjima na području grada Zagreba i njegove neposredne okolice tijekom 18. stoljeća. U radu su sagledani politički, društveni i zakonski okviri te okružje u kojemu je djelovala obitelj Vojković-Vojkffy, ali i druge obitelji njihovoga doba. Temeljem arhivske građe i graditeljske ostavštine trojice pripadnika ove obitelji iz razdoblja 18. stoljeća – Nikole Vojkovića te Sigismunda i Kristofora Vojkffyja – definirano je nekoliko tematskih cjelina od kojih svaka predstavlja okosnicu načina svakodnevnoga življenja spomenutih osoba. U radu je na temelju dosadašnjih spoznaja najprije donesen pregled najznačajnijih osoba i događaja vezanih uz povijest obitelji Vojković-Vojkffy. Naglasak je pri tome stavljen na pitanje rodoslovlja obitelji te pitanja vezana uz obiteljsko prezime, a opisan je i obiteljski grb. Središnja cjelina rada posvećena je životnoj svakodnevici hrvatskog plemića, zagrebačkoga podžupana i zemljoposjednika Nikole Vojkovića, koji je živio u prvoj polovici 18. stoljeća. U dokumentima i zapisnicima državnih tijela i tijela lokalne uprave možemo pratiti profesionalno Vojkovićevo djelovanje u svojstvu javnoga službenika, dok njegova bogata dokumentarna ostavština, čija je osobitost opsežna korespondencija, pruža obilje izvora za analizu svakodnevnoga načina življenja tog plemića, od njegove uloge zemaljskoga gospodara, preko učestalih sudskih procesa do novčanih pitanja i obiteljskoga života. U radu je pozornost potom usmjerena na drugu polovicu 18. stoljeća u doba kada su predstavnici obitelji bili braća Sigismund i Kristofor Vojkffy. U fokusu istraživanja način je njihovoga društvenog uspona uz pomoć dobrih obiteljskih veza i znatnih novčanih sredstava iz statusa srednjega plemstva, sve od sredine 60-ih godina 18. stoljeća kada dobivanjem grofovske titule postižu velikaški status. Temeljem dostupne arhivske građe djelovanje braće Vojkffy sagledano je s nekoliko gledišta. Ponajprije sa stajališta njihove vojne karijere u kojoj su od nižih krajiških časnika dostigli službe pukovnika i generala. Zatim s gledišta njihovoga civilnoga načina života kojemu su se okrenuli nakon postizanja magnatskoga statusa. Ovdje je osobit naglasak stavljen na državne i županijske službe u čijem su radu Vojkffyji sudjelovali te što su i na koji način radili. Istaknuto je također da su pravni procesi i parnice, prvenstveno radi zemljišnih odnosa, imali veliki utjecaj na život hrvatskog plemstva, a osobiti je naglasak stavljen na količinu pravne dokumentacije i građe kao još jedan od izvora za proučavanje različitih aspekta života braće Vojkffy. Na temelju svekolikog društvenog, vojnog i kulturnog angažmana grofova Vojkffy, u radu je izdvojeno nekoliko okosnica kroz koje se općenito nastojalo sagledati način života hrvatskog visokog plemstva te pripadnika velikaških i plemićkih obitelji u drugoj polovici 18. stoljeća. U posljednjoj cjelini rada istaknut je osobiti doprinos plemićke obitelji Vojković-Vojkffy graditeljskoj i duhovnoj baštini hrvatskog baroknog razdoblja.

Obitelj Vojković-Vojkffy; Zagreb; plemstvo; plemićka obitelj; društveni život; kulturni život; 18. stoljeće; sjeverozapadna Hrvatska; državna služba; arhivska građa

nije evidentirano