hrvatski

Kulturnoantropološki pristup liku Matije Gupca u političkome diskursu i popularnoj kulturi

U radu se prikazuju i analiziraju raznovrsna značenja koja se upisuju u ličnost Matije Gupca u političkome diskursu i popularnoj kulturi od sredine 19. stoljeća do danas. Interpretacije Matije Gupca u političkim govorima, ideološkim konstrukcijama, stranačkim proglasima te raznovrsnim izričajima popularne kulture poput književnih djela, stripova, filmova, kazališnih predstava, građanskih prosvjeda, festivalskih ostvarenja i glazbenih albumima nazivam pojavnostima Matije Gupca. Za razliku od povijesne ličnosti Matije Gupca, pojavnosti označavaju kulturne aspekte artikulacije njegovih naknadnim interpretacija. Odnos političkog diskursa i popularne kulture ne promatram kao odvojene segmente svakodnevice, već kao isječke kulturne stvarnosti koji se međusobno nadopunjuju, komuniciraju, oponiraju jedno drugom, stvarajući pritom raznovrsna tumačenja lika Matije Gupca. Njegove naknadne interpretacije analiziram kao odraze društvenog sjećanja i kolektivnog pamćenja (usp. Brkljačić i Prlenda 2006), stavljajući naglasak na društvene i kulturne aspekte u oblikovanju odnosa prema prošlosti. Metodologija istraživanja obuhvaća deskriptivnu, komparativnu, analitičku i interpretativnu razinu. Građa korištena u analizi obuhvaća književna djela, novinske članke, filmske zapise, vizualne prikaze, transkripcije intervjua i glazbene zapise. Zbog raznolikosti građe, analitički postupci predstavljaju kombinaciju analize izvedbe, kritičke analize diskursa i intermedijalne analize. Dinamične transformacije lika Matije Gupca rezultat su kulturno i društveno uvjetovanih slika prošlosti koje se tumače u sadašnjosti. Etnografskim iščitavanjem refleksija prošlosti u sadašnjosti, raznovrsna tumačenja Matije Gupca promatram kao točke identifikacije s poviješću koje omogućuju razumijevanje odnosa prema prošlosti. U radu analiziram raznovrsnost njegovih pojavnosti od 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća, kroz socijalističko razdoblje i u postsocijalističkom kontekstu. Ovakva organizacija u analizi Gupčevih pojavnosti rezultat je organizacije raznolike građe, a nikako odraz kulturne stvarnosti na koju se referiram. U raznolikosti Gupčevih značenja koja se ostvaruju u političkome diskursu i brojnim izričajima popularne kulture, u jednom je trenu naglašena njegova buntovnost, u drugom trenutku njegovo mučeništvo, te brojni drugi elementi njegove naknadno ispisane biografije. Različita značenja koja se upisuju u njegov lik, uspostavlju Gupca kao točku pregovora raznolikih viđenja prošlosti, percepcija sadašnjosti i imaginacija budućnosti. Uporaba Gupčeva lika kao argumenta u kritikama društvene ili političke zbilje konstituira ga kao post-ikonu kojom se označuje disperznost njegovih značenja, protusjećanja koja utjelovljuje, subverzivne uporabe njegova lika i viralnost njegovih prostornih i medijskih uprizorenja.

Matija Gubec; Seljačka buna; popularna kultura; politički diskurs; etnografija; društveno sjećanje; socijalizam; postsocijalizam; post-ikona

nije evidentirano