hrvatski

Sociokognitivni pristup obradbi posebnoga jezika

Kako bismo stekli uvid u prirodu kategorizacije posebnoga jezika provedeno je istraživanje na trima skupinama ispitanika: stručnjacima iz područja fizike/matematike, stručnjacima iz područja antropologije/arheologije te kontrastnoj skupini koju su činili visokoobrazovani pojedinci različitih struka. Generirane konceptualne strukture dopustile su nam da prepoznamo razlike u kategorizaciji između stručnjaka i nestručnjaka, kao i među stručnjacima različitih struka. Pokazano je da postoje uočljive razlike kako u opsegu tako i u širini i u dubini generiranih konceptualnih struktura ovisno o tome je li koncept predstavljen podražajem pripadao motiviranoj domeni pojedine skupine. Na temelju analize postojeće terminološke građe Strune, provedenome istraživanju i spoznaja proizašlih iz kognitivne neuroznanosti predstavljen je jedan mogući sociokognitivni model opisa i obradbe posebnoga jezika. Osnovu sociokognitivnoga pristupa obradbi strukovnoga jezika predstavljenoga u ovome radu čini teorijski okvir promišljanja o kategorizaciji u strukovno-znanstvenim zajednicama koji smo nazvali strukovni kognitivni modeli. Sociokognitivni pristup koji smo pretpostavili podrazumijeva pristup domeni znanja koja nije definirana formalnom pripadnošću određenoj znanstvenoj disciplini ili grani nego strukovno-znanstvenoj zajednici koja o konceptima te domene promišlja i komunicira. Obradba terminološke jedinice u sociokognitivnome modelu podrazumijeva stoga definiranje koncepata i opis međukonceptnih odnosa na temelju značajka koje su za promatranu strukovno-znanstvenu zajednicu ključne. Pokazali smo da je opisom terminoloških jedinica strukovnim kognitivnim modelima moguće riješiti velik broj problema koji proizlaze iz tradicionalnoga objektivističkog opisa konceptualnih sustava Opće teorije terminologije.

sociokognitivni pristup terminologiji; višedisciplinarna terminološka baza; motivirana domena; strukovni kognitivni modeli; usporedna kategorizacija

nije evidentirano