hrvatski

Uloga javnozdravstvenih djelatnika za vrijeme potresa u Zagrebu

Značaj sustavnog pristupa katastrofama, pa tako i njihovog praćenja te razumijevanja i izrade protokola djelovanja leži upravo u činjenici da svjetska populacija ubrzano raste, duljina ljudskog vijeka je značajno produljena, gradska područja su koncentrirana, stoga je proširenje životnog prostora i na dijelove svijeta sa povećanom učestalosti pojave prirodnih nedaća neminovnost. Glavna poveznica između dviju vrsta katastrofa, prirodnih i izazvanih djelovanjem čovjeka leži upravo u njihovoj masovnosti i naglosti. Potres se definira kao iznenadno i brzo podrhtavanje Zemlje uzrokovano pucanjem stijena u Zemljinoj unutrašnjosti ili pomicanjem tektonskih ploča duž već postojećih pukotina - rasjeda. Potresi su prirodne katastrofe koje odnose najviše ljudskih života od svih prirodnih katastrofa na godinu. Kroz povijest, jedan od najjačih potresa na zagrebačkom području dogodio se 9. studenog 1880. godine - Zagreb je pogodio tzv. Veliki potres. Potres je bio jačine 8 stupnjeva Merkalijeve ljestvice odnosno 6.3 stupnja po Rihteru, s epicentrom na području Medvednice. Osim što je razorio brojne zagrebačke zgrade, u potresu je jedna osoba poginula, a 29 ih je teško ozlijeđeno. U izvanrednim situacijama kao što je potres zdravstvena zaštita pa tako i javnozdravstvena se organizira na istim osnovnim načelima kao i u redovitom radu. Razlika je, međutim, da stupanj organizacije, stupanj mobilizacije iskorištavanja svih mogućnosti, a osobito snage samozaštite, usklađenosti i jedinstvenog načina rada, moraju biti veće nego u redovnim okolnostima. Zajedničko djelovanje socijalno odgovornih čimbenika nacionalne sigurnosti u području zaštite i spašavanja, od pojedinaca, svih tijela vlasti od lokalnih do državnih razina, gospodarstva te udruga i organizacija, pretpostavka je učinkovitosti sustava. Javno zdravstvo kao bitan socijalni čimbenik i dio sustava pozvan je djelovati u okviru svojih mogućnosti, znanja i kompetencija u svakoj od faza ciklusa katastrofa. Poseban zdravstveni rizik vezan je uz migraciju i evakuaciju stanovništva, te privremeni i nužni smještaj nastradalog naroda tako da se javnozdravstvene službe moraju aktivno uključiti i u zaštitu ovih skupina. Uspješno javno zdravstvo mora biti sposobno nositi se sa širokim spektrom prijetnji i mora ih znati prevenirati, te biti pripremno za njih, adekvatno odgovoriti i omogućiti brzi oporavak stanovništva.

javnozdravstveni djelatnici; potres; javnozdravstveno djelovanje

nije evidentirano