hrvatski

Utjecaj sorte i područja uzgoja na sastav antocijana i antioksidacijsku aktivnost svježih sokova višnje i višnje maraske

Cilj ovog rada bio je odrediti biološki aktivne tvari, tj. udjele ukupnih fenola, ukupnih i pojedinačnih antocijana te antioksidacijsku aktivnost svježih sokova višnje. Sokovi su proizvedeni u sokovniku, a za potrebe istraživanja upotrebljena su 4 ekotipa višnji s uzgojnih područja u okolici Zadra i Osijeka, a to su: Brač, Maraska, 18, Osječka, te 3 sorte Rexelle, Haimann i Kelleris samo s područja Zadra. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da sokovi višnje sa zadarskog područja imaju veći udjel ukupnih fenola, ukupnih antocijana određen metodom izbjeljivanja i pH-diferencijalnom metodom te pojedinačnih antocijana određen HPLC metodom kao i antioksidacijsku aktivnost određenu FRAP metodom. Među sortama, ističe se Maraska, posebno ekotip Brač, ali statističkom obradom podataka, nije utvrđen signifkantan utjecaj ni sorte, ni područja na udio fenola, antocijana i antioksidacijske aktivnosti ispitivanih sokova višanja.

višnja ; višnja Maraska ; svježi sokovi ; antocijani ; fenolni spojevi ; antioksidacijska aktivnost

nije evidentirano