hrvatski

Polifenolni spojevi i hlapive komponente u bijelim vinima iz podregije Zagorje – Međimurje

Cilj rada bio je utvrditi promjene hlapivih i polifenolnih spojeva tijekom vinifikacije i dozrijevanja bijelih vina. U radu su korišteni uzorci Traminca normalne i izborne berbe, Muškata žutog i Graševine iz podregije Zagorje – Međimurje. Promjene u masenim udjelima hlapivih komponenata arome praćene su metodom plinske kromatografije, uz prethodnu pripremu uzorka metodom mikroekstrakcije na čvrstoj fazi. Identifikacija i kvantifikacija pojedinačnih polifenolnih spojeva određena je metodom tekućinske kromatografije. Utvrđeno je da su za sortnu aromu najveći doprinos imali terpenski alkoholi linalool, citronelol i geraniol. Kvantitativno su najvažniji produkti alkoholne fermentacije bili viši alkoholi, esteri etil acetat i etil laktat te acetaldehid. Kvalitativno najveći doprinos fermentacijskoj aromi dali su 2-fenil etanol te acetatni i etilni esteri. Hidroksicimetne kiseline, slobodne i vezane, te hidroksibenzojeve kiseline i flavanoli kvantitativno su najvažniji polifenolni spojevi bijelih vina, a među njima je najzastupljenija bila trans-kaftarinska kiselina. Tijekom dozrijevanja vina utvrđeno je smanjenje količine gotovo svih polifenolnih spojeva.

sortna aroma; fermentacijska aroma; polifenolni spojevi; bijela vina

nije evidentirano